Zdrava životna sredina- pravo svakog građanina

Jedno od osnovnih ljudskih prava jeste pravo čovjeka na zdravu životnu sredinu, a pored brojnih međunarodnih dokumenata kojima se jemči navedeno pravo, izdvajamo Štokholmsku dekleraciju, kao prvi međunarodni dokument u kome je pravo na životnu sredinu bilo izričito predviđeno kao ljudsko pravo i kao preduslov za uživanje drugih ljudskih prava. U ovoj deklaraciji je naglašeno da ”ljudsko biće ima pravo na slobodu, ravnopravnost i adekvatne uslove životne sredine, u životnoj sredini čiji kvalitet omogućava život u dostojanstvu i blagostanju, i svečanu obavezu da zaštiti i unaprijedi tu životnu sredinu za generacije koje žive sada kao i za buduće generacije”.

Kada su u pitanju domaći propisi iz oblasti zaštite životne sredine, zakonodavni organi donjeli su set zakona o zaštiti životne sredine kojima smo se približili međunarodnim standardima u pokušaju očuvanja životne srediine, kao jedne od primarnih oblasti zaštite na globalnom nivou. Međutim, i pored obavezujućih propisa iz navedene oblasti, istraživanja ukazuju na poražavajuću činjenicu povećanja zagađenja vazduha, porastom štetnih gasova (prije svega CO2), a koji nastaju kao direktna posledica prekomjerne upotrebe motornih vozila u naseljenim područjima. Prema podacima Svjetske zdrastvene organizacije Crna Gora se nalazi na petom mjestu u Evropi po zagađenosti vazduha. Uz navedeno, najnoviji izvještaj globalnog tereta bolesti (eng. global burden of disease) pokazuje da je zagađenje vazduha jedan od deset glavnih globalnih faktora rizika po zdravlje. Između ostalog, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (eng. OECD) predviđa da će 2050. godine na globalnom nivou zagađenje spoljašnjeg vazduha biti najveći uzrok smrti povezanih sa ekološkim uslovima, ukoliko države budu i dalje zanemarivale ovu oblast.

Kada je u pitanju posljednji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, za Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, naznačeno je da Crna Gora ima određen nivo spremnosti, dok je konstatovan ograničeni napredak u pogledu daljeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti. U izvještaju se navodi da su ključni izazovi u ovom Poglavlju nedostatak administrativnih kapaciteta, nedovoljna međuresorna koordinacija i nedostatak održivog finansijskog ulaganja. U dokumentu je istaknuto da je u narednom periodu neophodno raditi na efektivnoj implementaciji Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila, posebno u oblastima upravljanja otpadom, kvalitetom vode i zaštite prirode, uz preduzimanje urgentnih mjera za očuvanje i poboljšanje ekološke vrijednosti zaštićenih područja.

Svakako zaštita životne sredine je jedan od ključnih prioriteta EU, a kao rezultat napora EU i nacionalnih vlasti da suzbiju problem zagđenja životne sredine, donijet je Evropski zeleni plan ( European Green Deal), koji predstavlja putokaz za održivost ekonomije EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i čineći tranziciju pravednom i jednakom za sve. Evropski zeleni plan ima za cilj podstaknuti korištenje resursa prelaskom na čistu ekonomiju, recikliranjem otpada i zaustavljanjem klimatskih promjena, vraćanjem gubitka biodiverziteta i smanjenjem zagađenja.

Uz navedeno, Evropska komisija usvojila je 2021. godine Akcioni plan EU „Ka nultom zagađenju vazduha, vode i zemljišta“ , koji predstavlja integrisanu viziju za 2050 : svijet u kome je zagađenje svedeno na nivoe koji više nisu štetni po ljudsko zdravlje i prirodne ekosisteme. Ovaj plan povezuje sve relevantne politike EU za borbu protiv zagađenja i prevenciju zagađenja, sa posebnim naglaskom na to kako koristiti digitalna rešenja za borbu protiv zagađenosti.

Izvršni potpredsednik za Evropski zeleni plan Frans Timermans rekao je: „Zeleni dogovor ima za cilj izgradnju zdrave planete za sve. Da bismo obezbjedili okruženje bez toksičnosti za ljude i planetu, moramo da djelujemo sada. Ovaj plan će voditi naš rad da stignemo tamo. Nove zelene tehnologije koje su već ovdje mogu pomoći u smanjenju zagađenja i ponuditi nove poslovne mogućnosti. Napori Evrope da ponovo izgradi čistiju, pravedniju i održiviju ekonomiju takođe moraju doprinjeti postizanju ambicije nultog zagađenja.”

Konačno, Crna Gora ima još puno prostora za napredovanje kada su u pitanju zaštita životne sredine i ekologija. Vjerujemo da će Crna Gora u bliskoj budućnosti uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa propisima EU, stvoriti institucionalne i normativne uslove za konsekventan pristup u donošenju i sprovođenju strategija i razvojnih planova, programa i odluka. Uz to, nadamo se da će prilagoditi privredne i druge aktivnosti procesima u životnoj sredini i uskladiti sistem mjera prevencije i kontrole korišćenja prirodnih resursa i dobara, odnosno zaštite životne sredine u cjelini.

MASTER

*Tekst je izrađen u okviru projekta “Razgovarajmo o…”