Pretpristupni pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom su započeli 2012. godine, a već 15. aprila 2013. godine na međuvladinoj konferenciji u Briselu, pregovaračko Poglavlje 26- Obrazovanje i kultura[1] (gdje je i oblast mladih) je otvoreno i privremeno zatvoreno. Samim tim što omladinska politika spada u domen „mekog“ prava, Evropska komisija je utvrdila da za privremeno zatvaranje nisu potrebna mjerila.
Oblasti obazovanja, treninga, mladih, sporta i kulture su prije svega u nadležnosti zemalja članica, a Ugovor o fukcionisanju Evropske unije propisuje da Unija treba da osnažuje saradnju između zemalja članica i da podržava njihove akcije, dok u potpunosti poštuje odgovornost za sadržaj i organizaciju sistema obrazovanja, kao i kulturnu raznolikost i sportska pitanja. Usklađivanje sa pravnom tekovinom EU u ovim oblastima se uglavnom odnosi na okvirnu saradnju, koristeći programe i otvorenu metodu koordinacije (OMC), u skladu sa nacionalnim politikama i sprovođenjem zajedničkih ciljeva.
U oblastima obrazovanja, obuka i mladih, zemlje članice treba da imaju zakonodavni, administrativni i finansijski okvir, kao i neophodne kapacitete za sprovođenje, kako bi obezbijedile uspješno upravljanje, uključujući i finansijski menadžment decentralizovanih EU programa. Pored saradnje u okviru OMC-a, države članice moraju spriječiti diskriminaciju i obezbijediti kvalitetno obrazovanje djece radnika migranata, kao i onih u nepovoljnom položaju.[2]
„Pregovarački proces u oblasti politike namijenjene mladima je nametnuo potrebu da se pristup u ovoj oblasti uskladi sa praksom država članica EU, i to u nekoliko važnih aspekata. Prije svega, ono što je imperativ na nivou EU je da se mladima obezbijedi pristup kvalitetnom obrazovanju, što je reformski proces koji kontinuirano traje u Crnoj Gori. Kvalitetno obrazovanje, uz adekvatna praktična znanja, znači da mladi ostvaruju ekonomsku i socijalnu sigurnost kroz olakšan pristup tržištu rada i zapošljavanje, u perspektivi i na tržištu rada EU“, naglasio je u intervjuu predstavnik Kancelarije za evropske integracije Vlade Crne Gore, g-din Bojan Vujović.
Pored navedenog, prioritet ovog poglavlja jeste sprovođenje programa koji promovišu principe cjeloživotnog učenja i mobilnosti i to kroz program Erasmus+. Ovaj program ne samo što nastavlja reformu u visokom obrazovanju, on osnažuje mlade za učešće u EU programima, promoviše povezivanje sa renomiranim EU institucijama, kao i ravnopravnost i jednak pristup obrazovanju.[3]
Prema Rodžeru Hartu, američkom psihologu, koji je 1992. godine objavio knjigu za UNICEF[4] o teoriji i praksi uključivanja mladih ljudi u razvoj zajednice, omladinska participacija podrazumjeva učestvovanje u donošenju oduka. Hart prepoznaje osam nivoa učešća mladih, počevši od manipulacije, preko ukrasa i tokenizma – koji predstavljaju prva tri nivoa gdje nema učešća. Na sledećem nivou se mladi obavještavaju o dodjeljenim ulogama, na petom nivou se informišu i konsultuju. Šesti nivo podrazumjeva iniciranje akcije od strane odraslih, međutim odluke se donose zajedno za mladima. Pretposljednji nivo jeste predvođenje i inicirajanje akcije od strane mladih, dok najviši- deveti nivo Hartove skale učešća jeste zajedničko donošenje odluka mladih i odraslih. [5] U navedenom kontekstu, učešće na panelima, konferencijama i ostalim događajima gdje mladi sjede u publici i slušaju, međutim imaju vrlo malo ili u potpunosti nemaju mogućnost da iskažu mišljenje u odnosu na temu, se ne smatra učešćem u procesu donošenja odluka.
Iako države članice EU nemaju propisanu pravnu tekovinu u oblasti mladih, postoji očekivanje da će cilju evropske saradnje i dobre prakse, smjernice Evropske komisije biti prihvaćene tokom razvoja sektora za mlade u zemljama kandidatima. Stoga, da bi se crnogorska omladinska politika uspješno sprovodila i pratila, potrebno je da bude usklađena sa EU Strategijom za mlade (2019-2027)[6], čiji je jedan od glavnih ciljeva podsticanje mladih da budu aktivni građani i da proaktivno učestvuju u svim strukturama evropskog društva. Između ostalog, ovaj strateški okvir podstiče razmjene, inicijative i aktivnosti, koje će osnažiti mlade ljude. Svakako jedan od inovativnijih primjera uspješnog učešća mladih jeste metoda ko-menadženta, gdje zajedno oduke o bitnim pitanjima donose vladini predstavnici i mladi. Stoga, možemo zaključiti da su prioriteti EU u narednom periodu jačanje dijaloga s mladima, osnaživanje mladih i omladinskih organizacija da budu glavni akteri u sprovođenju Strategije i da intenzivno sarađuju sa državama članicama i institucijama EU.[7]
„Budući da je proces pregovora prije svega široko participativan, i od mladih se očekuju konkretne sugestije u ovoj oblasti, što je u vezi s ciljem Vlade da omogući da mladi aktivno i motivisano učestvuju u procesima donošenja odluka, razvoju zajednice, kao i kreiranju i sprovođenju politika. Nakon dugotrajnih pregovora, ne može se reći da je ovaj cilj u potpunosti ostvaren, jer i pored napora koji se ulažu u komuniciranje benefita od članstva u EU (s mladima kao posebnom ciljnom grupom) i dalje nedostaje proaktivnost mladih kada je u pitanju proces pristupanja EU“, rekao je g-din Vujović, zamjenik glavne pregovaračice sa EU u CG, odgovarajući na pitanje u kojoj su mjeri unapređene politike namjenjene mladima od početka pregovora.
Ono što je potrebno dodatno istaći je to da Crna Gora ima pregovaračku grupu za Poglavlje 26, čiji su članovi predstavnici mnogobrojnih vladinih i nevladinih institucija i organizacija, koji su posredno ili neposredno odgovorni za oblasti obrazovanja, mladih, kulture i sporta.[8] Gospodin Vujović u intervjuu je naveo:„ Svakako je jasno da je u ovom dijelu potrebno dodatno zalaganje obje strane – Vlade i pregovaračke strukture da u potpunosti učini proces pregovora prijemčivim za mlade, uz njihovo aktivno učešće. Sa druge strane, potrebno je da mladi svojim kreativnim potencijalom, idejama i predlozima unaprijede proces pristupanja EU.“
Iako je ovo poglavlje privremeno zatvoreno, Evropska komisija godišnje izvještava o napretku i u ovoj oblasti. Što se tiče mladih, u Izvještaju EK[9] o Crnoj Gori za 2021. godinu konsatuje se ograničen napredak kada je riječ o izrađivanju mjera kvalitetnog zapošljavanja usmjerenog ka ovoj ciljnoj grupi. Paralelno s tim, u dokumentu je naznačena potreba preduzimanja i uspostavljanja sprovođenja Garancije za mlade izradom Plana sprovođenja garancije za mlade u skladu s modelom i smjernicama EU. Nadalje, u Izvještaju je navedeno da je ključno zauzeti inkluzivniji pristup usmjeren ka mladima s invaliditetom, manjinskim grupama i stanovnicima ruralnih područja.
Brojne analize nacionalnih i drugih institucija ukazuju da se posljednjih godina unaprijedila podrška mladima kroz razne državne i regionalne inicijative, a osnažena je i normativna struktura donošenjem Zakona o mladima i Strategije za mlade 2017-2021. Međutim, postavlja se pitanje, da li su mladi dovoljno uključeni u bitne procese za ovo društvo ili imaju podršku samo na papiru i izjavama crnogorskih zvaničnika? Gdje se nalaze mladi u Crnoj Gori na Hartovoj skali učešća? Da li vlast manipuliše mladima ili donosi odluke zajedno sa njima?
Andrea Popović
MASTER izvršna direktorica
*Tekst je izrađen u okviru projekta “Razgovarajmo o…”
*Dio teksta je preuzet iz magistarskog rada “Uloga mladih u procesu evropskih integracija na primjeru Crne Gore” autorke članka
[1] ME4EU (2020), Poglavlje 26. Obrazovanje i kultura, Kancelarija za evropske integracije (http://www.eu.me/mn/26/item/71-poglavlje-26-obrazovanje-i-kultura)
[2] European Commission (2012), Screening Report Montenegro, Chapter 26- Education and Culture, WP Enlargement + Countries negotiating accesion to EU, MD 4/13, str 2. (https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/pdf/montenegro/screening_reports/screening_report_montenegro_ch26.pdf)
[3] ME4EU (2020), Poglavlje 26. Obrazovanje i kultura, Kancelarija za evropske integracije (http://www.eu.me/mn/26/item/71-poglavlje-26-obrazovanje-i-kultura)
[4] Hart, Roger (1992), Children’s Participation: From tokenism to citizenship, UNICEF, Florence (https://www.unicef-irc.org/publications/pdf/childrens_participation.pdf)
[5] Ibid.
[6] European Commission (2018), Engaging, Connecting and Empowering young people: a new EU Youth Strategy, Brussels COM(2018) 269 final
(https://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/TXT/?uri=CELEX:52018DC0269)
[7] Ohana, J (2016), Razvoj omladinske poltike u Crnoj Gori, opservacije i preporuke, UN i Uprava za mlade i sport, Podgorica, str. 1-10.
[8] ME4EU (2020), Poglavlje 26. Obrazovanje i kultura, Kancelarija za evropske integracije (http://www.eu.me/mn/26/item/71-poglavlje-26-obrazovanje-i-kultura)
[9] Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions, Montenegro 2021, Raport
Leave feedback about this