U Evropskoj uniji volontiranjem se bave milioni građana i građanki koji iz solidarnosti prema drugima djeluju pojedinačno ili u organizovanim grupama (neformalnim i formalnim). Volonterski rad je dobrovoljno i besplatno ulaganje vremena, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti u korist drugog lica ili za opštu dobrobit društva. Volontiranje predstvalja kamen temeljac civilnog društva, a sam čin volontiranja je nagrada, jer pomažući drugima mi pomažemo i sebi- učenjem i savladavanjem novih vještina.
U raspravi o budućnosti Evrope kreatori politika moraju biti svjesni da će budućnost Evrope oblikovati ne samo političari i institucije, uključujući organizacije civilnog društva, nego i milioni građana – volonteri koji svakodnevno troše svoje vrijeme i energiju radeći u solidarnosti za opšte dobro u okviru organizacija civilnog društva i izvan njih.
Stoga, zadovoljstvo nam je u oblasti promocije rodne ravnopravnosti razgovarali na ovu temu sa Terezom Vujošević, koja je još u srednjoj školi postala volonterka, a sada zaposlena u Crvenom krstu Crne Gore, gdje i dalje nesebično pomaže ljudima. Terezino bogato iskustvo može biti samo podsticaj našim čitateljima, a budućim volonterima na koji način djelovati, a i napredovati volontirajući.
Tereza, Vi ste radno angažovani u Crvenom krstu Crne Gore. Možete li nam reći koja je Vaša pozicija?
U Crvenom krstu Crne Gore sam angažovana u svojstvu projektne saradnice u radu sa licima koja su dobila neki od oblika međunarodne zaštite u Crnoj Gori i trenutno se nalaze u procesu integracije. Uz to moje interesovanje je i oblast međunarodnog humanitarnog prava i diseminacija znanja o istorijatu, principima i znaku Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.
Kako izgleda Vaš radni dan?
Moram reći da je svaki dan na našem poslu poseban i to je vid motivacije koja vas iznova pokreće da budemo spremni da pravovremeno odgovorimo na novonastale situacije. Naime, nakon jutarnjeg sastanka na kom konačno definišemo dnevne zadatke nastavljam ili sa pripremom za rad sa korisnicima ili odlazim na teren. Kada je riječ o ciljnoj grupi sa kojom radim, podrška se prije svega odnosi na unapijeđenje integrisanosti u našem društvu, te podršku u pristupu pravima na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, kao i kontinuiranu psiho-socijalnu podršku. Redovni i vanredni sastanci, kao i administrativni poslovi, su takođe neizostavan dio radnog dana. Jedan dan je jedna nova lekcija, a ja se trudim i da formalno usvajam znanja važna za oblast kojom se bavim, tako da me možete sresti sa knjigama i bilješkama koje jedva uspijem da smjestim u torbu.
Koji je to projekat na koji ste posebno ponosni?
Projekti koje Crveni krst Crne Gore sprovodi su specifični jer je svima cilj da pomoć bude pružena onima kojima je to potrebno, tako da sam mišljenja da svaki pruža dovoljno razloga za ponos. Ako bih morala da izdvojim jedan odlučila bih se za onaj za koji sam lično vezana, a to je razvoj međunarodnog humanitarnog prava i pozicioniranje Crvenog krsta Crne Gore kao referentne organizacje kada je u pitanju ova grana prava.
Koje su svakodnevne aktivnosti CKCG i koliko je teško uskladiti aktivnosti u svakom gradu ?
Djelatnosti Crvenog krsta Crne Gore se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima, ali je uobičajena podjela na socijalne i zdravstvene djelatnosti, difuziju i međunarodno humanitarno pravo, uspostavljanje porodičnih veza, djelovanje u nesrećama, rad sa podmladkom i omladinom, te međunarodnu saradnju. Opštinske organizacije u zavisnosti od potreba stanovništva i kapaciteta organizacija razvijaju one koje su u datom period prioritetne. Važno naglasiti da su misija i principi na kojima počiva rad nacionalnog društva i svih opštinskih organizacija isti – olakšati patnju onima koji se nalaze teškim životnim situacijama uz poštovanje ljudskog dostojanstva. Osnovni principi naše organizacije su: humanost, neprisrtrasnost, neutralnost, nezavisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost i sve aktivnosti, na svim nivoima, se sprovode u skladu sa njima.
Nakon početka pandemije COVID-19 značaj i potreba za CK je naglašena, nažalost jer je veliki broj ljudi na rubu egzistencije. Da li ste uspjeli da odgovorite na svaku molbu?
Pandemija COVID-19 je dodatno usložila ekonomsko-socijalnu situaciju u našem društvu, a sama borba sa nevidljivim neprijateljem je uticala i na psihološko stanje građana. Naša podrška se zbog toga pored materijalne humanitarne pomoći odnosila i na psiho-socijalnu i psihološku podršku građanima. Naši resursi nažalost nijesu neiscrpni, ali smo se trudili da pravimo brze procjene na osnovu kojih je pomoć nalazila put do onih kojima je bila najpotrebnija.
Prije radnog angažmana u Crvenom krstu bili ste volonterka. Šta za Vas predstavlja volontiranje?
Jeste, kao maturantkinja gimnazije u Baru sam postala volonterka Opštinske organizacije Crvenog krsta Bar. Volontiranje je prema mom mišljenju vrijeme koje ste odlučili da darujete onime kome je vaša pomoć potrebna, ali istovremeno i prilika da upoznate sebe. Za mene je ono bilo prekretnica u odabiru budućeg zanimanja.
Koji je to bio prelomni trenutak kada ste odlučili da postanete volonter?
Moja odluka da počnem da volontiram se desila slučajno – prisustvovala sam predavanju Crvenog krsta na temu dobrovoljnog davalaštva krvi koje je bilo organizovano u mojoj školi, a kako je motivatorka u ovoj oblasti bila moja drugarica nije mi bilo neprijatno da je pitam kako bih mogla da postanem volonterka. Zajedno smo otišle do kancelarije opštinske organizacije Crvenog krsta i tada je zvanično ova organizacija postala moja druga kuća.
Šta je potrebno da bi se postao volonter?
Potrebna je želja. Uz želju da pružite pomoć onima kojima je to potrebno i humanost ispunjeni su uslovi za postanak volonterom/kom. Naravno, u zavisnosti od toga o kojoj aktivnosti je riječ zahtijevaće se i punoljetstvo, međutim postoje aktivnosti za koje to nije presudan uslov. Svi volonteri prije angažmana u određenoj oblasti, odnosno u okviru određenih aktivnosti, prolaze relevantne obuke.
Koje su to obuke koje prolaze volonteri?
U zavisnosti od interesovanja i aktuelnih potreba korisnika volonteri se i obučavaju. Trening centar u okviru Doma solidarnosti u Sutomoru je mjesto gdje se održavaju nacionalne, ali i međunarodne obuke namjenjene volonterima i zaposlenima u Crvenom krstu, ali i van njega. Ukoliko se volonter odluči da se bavi brigom o starijim licima na primjer, obuka koju će pohađati će biti u skladu sa tom odlukom. Međutim, to ne znači da neće moći da se bavi i nekom drugom oblašću ili sa više njih istovremeno ukoliko njegovo vrijeme i sama priroda djelatnosti to dozvoljavaju. Pored nacionalnih tu su i međunarodne obuke koje su i prilika za razmjenu iskustava i širenje mreže ljudi koji su na istoj mislji u različitim djelovima svijeta.
Da li ste zadovoljni odzivom volontera ?
Volonteri su naša snaga i nikad im se ne možemo dovoljno zahvaliti za ono što svakodnevno rade. Odziv volontera nije uvijek u istom obimu, u smislu da postoje periodi tokom godine kada su posebno aktivni, ali i oni kada su zauzeti sa obavezama u školi, na fakultetu ili na poslu. Situacija sa COVID-19 pandemijom je donijela i nove volontere koji su prepoznali ulogu i značaj naše organizacije u smanjenju efekata virusa. Volonteri djeluju pod okriljem volonterskog kluba, a o planovima i aktivnostima se razgovara na sedmičnim sastancima kluba.
Možemo istaći humanost kao glavnu odliku vašeg djelovanja, odnosno kao glavni princip rada CK. Koliko smatrate da smo mi kao društvo humani?
Humanost jeste osnovni princip Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, a o humanosti na djelu svjedočimo gotovo svakodnevno. Ja želim da vjerujem da je u našem društvu ljudsko dostojanstvo najvažnija vrijednost čije se očuvanje ne dovodi u pitanje.
Složićete se da volontiranje predstavlja plemeniti čin, pomoći drugome, a ne očekivati ništa za uzvrat i na taj način obogatiti sebe. Za kraj, koja je Vaša poruka budućim volonterima?
Budući volonteri i volonterke, vrata Crvenog krsta su vam uvjek otvorena. Priča o ideji koja je inspirisala nastanak naše organizacije davne 1859. na bojnom polju u Solferinu počela je sa vama, a zahvaljujući vama ta ista ideja i danas živi.
Saša Đuretić
MASTER saradnica za politička pitanja
*Tekst je izrađen u okviru aktivnosti “Iz ugla”
Leave feedback about this