Voda je najveća prirodna vrijednost i ničim zamjenjiv resurs neophodan za formiranje i održavanje života na planeti Zemlji. Kako je neophodan osnovni element potreban za nastanak i opstanak života ljudi, tako je neophodan i u formiranju svijeta životinja i biljaka. Upravo zbog navedenih razloga neophodno je da cjelokupno čovječanstvo koje naseljava planetu Zemlju posebno vodi računa o racionalnom korišćenju i zaštiti vodnih resursa.
Jedan od najvažnijih zakona u oblasti zaštite voda je Zakon o vodama. Ovim zakonom uređuje se njihov status, upravljanje vodama, vodnim objektima i vodnim zemljištem, finansiranje vodne djelatnosti. Odredbe ovog zakona odnose se na sve površinske i podzemne vode na teritoriji Crne Gore.
Otpadne vode koje vode porijeklo iz različitih vrsta industrija, opterećene su različitim hemijskim agensima, poput teških metala i zagađivača organskog porijekla. Trenutno u praksi postoji veliki broj različitih postupaka za tretman otpadnih voda.
Vode su opterećene sadržajem teških metala, bilo pijaće bilo otpadne koje se ponovo vraćaju u recipijent, veoma opasne i za čovjekovo zdravlje, biljni i životinjski svijet, odnosno za sveukupnu životnu sredinu. Kvalitetna i očuvana životna sredina u najvećoj mjeri zavisi od antropogenog faktora. Naseljenost i razvoj industrije nezaustavljivo narušavaju prirodnu ravnotežu, što se ljudskom društvu višestruko negativno vraća sve većom i većom brzinom. Upravo iz navedenih razloga, neophodno je obratiti pažnju na jedan od najvažnijih prirodnih resursa koji ujedno čini i osnovu života na Zemlji-vodu.
Svjetska zdravstvena organizacija zagađenje životne sredine plastikom definiše kao hitan problem. Savetuje da se smanji upotreba plastike kad god je to moguće i da se poboljša program recikliranja. Mikroplastika, odnosno komadići plastike manji od pet milimetara, pronađena je u rijekama, jezerima, izvorima tekuće vode, kao i u flašicama vode.
Pravilnim tretmanom otpadnih voda, koji uključuje uklanjanje fekalija i hemikalija, trebalo bi, kako kaže Svjetska zdravstvena organizacija, da se ukloni i više od 90% mikroplastike.
U lokalnom planu zaštite životne sredine glavnog grada Podgorice 2019-2022 navodi se da kao glavne izvore zagađenja koji utiču na kvalitet vode u Podgorici (Morača, Zeta, Skadarsko jezero, podzemne vode Zetske ravnice) možemo prepoznati otpadne vode iz industrije i domaćinstava kojima se značajno zagađuju rijeke, a imaju uticaj i na kvalitet podzemnih voda. Neadekvatno odlaganje otpada, pogotovo kada sama korita rijeka služe za odlaganje otpada i otpadne vode sa poljoprivrednih objekata, takođe predstavljaju evidentne prouzrokovače opisane pojave.
Takođe se navodi da jedan od uzročnika koji doprinosi narušavanju kvaliteta voda svakako je i indirektan uticaj saobraćaja i njegovi prateći elementi. U datom kontekstu poseban segment svakako predstavlja eksploatacija šljunka i pijeska iz riječnih korita.
U cilju zaštite životne sredine u cjelini, potrebno je da se otpadne vode prije ispuštanja u recipijent podvrgnu tretmanu prečišćavanja u postrojenjima za preradu otpadnih voda. Ispuštanjem prečišćenih otpadnih voda u rijeke i druge vodotokove unijeto zagađenje bi se razgradilo procesima samoprečišćavanja u recipijentu. Time bi se smanjio njihov uticaj na biocenozu recipijenta, što je još uvijek rijeđa pojava.
Savremeni način života, veći stepen razvijenosti, podrazumijevaju i povećanje korišćenja svih raspoloživih resursa pa i vode za piće, a pri tome treba uzeti u obzir i zabilježenu pojavu da pojedine ljudske aktivnosti ugrožavaju ovaj značajan resurs. Analize koje su dijelom studija o klimatskim promjenama, te prognoze naučnika zasnovane na relevantnim pokazateljima, ukazuju na veliku ranjivost ovog sistema.
Poseban problem predstavljaju područja koja nemaju postavljenu kanalizacionu infrastrukturu, tako da se za potrebe stambenih i privrednih objekta koriste septičke jame, koje se prepoznaju kao mogući izvori zagađivanja podzemnih voda, naročito na pojedinim tipovima zemljišta, što je neophodno što prije regulisati.
dr Maja Šundić,
saradnica za održivi razvoj u MASTER-u
tekst je izrađen u sklopu projekta “Analizirajmo- analiza javnih politika u 2022. u CG”
