Za razliku od zakonom ustanovljenih i priznatih kulturnih institucija, poput pozorišta i muzeja, takozvana “nezavisna kulturna scena” je, po svojoj prirodi otvorenog karaktera, i još uvijek ne podliježe zakonskoj regulativi u smislu bližeg određenja prava i obaveza kulturnih udruženja i organizacija koje djeluju pod navedenim nazivom.
Međutim, i pored nedovoljnog razvoja nezavisne kulturne scene na teritoriji Crne Gore, pogotovo na sjevernom području države, ona ipak pronalazi svoj put do zainteresovanih pojedinaca, uz minimalne propratne kapmanje i mala budžetska sredstva uložena od strane organa vlasti.
U Nacionalnoj Strategiji održivog razvoja do 2030. godine, koja predstavlja implementacioni dokument Globalne Agende održivog razvoja 2030, kultura je prikazana kao jedan od stubova održivog razvoja Crne Gore, stoga razvoj kulture i očuvanje kulturne raznovrsnosti sačinjavaju jedan od strateških ciljeva samog dokumenta. Među vrijednostima na kojima razvoj ove politike počiva, shodno Nacionalnoj Strategiji, je, najprije, sloboda stvaralaštva i poštovanje prava na kulturu, zatim ravnopravno očuvanje svih kulturnih identiteta i poštovanje kulturne različitosti, transparentno djelovanje u kulturi, poštovanje autorskog i srodnih prava, demokratizacija kulturne politike i, najzad, decentralizacija organizovanja i finansiranja kulture. Strategijom je dalje predviđeno da kulturni sadržaji moraju biti dostupni svima, da treba obezbijediti njihovu ravnomjernu regionalnu distribuciju kako bi se smanjila nejednakost – bilo da je u pitanju disparitet ruralno–urbano, centar–periferija ili sjever–jug.
Međutim, kako bi se unaprijedio razvoj nezavisne kulturne scene, neophodno je na državnom nivou izvdojiti značajnija budžetska sredstva, koja predstavljaju polaznu osnovu za realizaciju strateških ciljeva predviđenih navedenim dokumentom. Jačanje neformalne, amaterske, alternativne, savremene kulturne scene, kao jedne od Strategijom predviđenih mjera za realizaciju strateških ciljeva iz oblasti kulture, mora biti praćeno i pažljivo analiziranom situacijom po pitanju položaja nezavisne umjetničke scene i njenih aktera, a što će predstavljati temelje za uspostavljanje direktne komunikacije između organa vlasti, jedinica lokalne samouprave i predstavnika nezavisnke kulturne scene, koji opet vodi formiranju i uspostavljanju efikasnog i savremenog sistema integralne zaštite, upravljanja, održivog korišćenja nezavisne kulturne scene i unaprjeđenja položaja nezavisnih umjetnika.
U Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2021. godinu je konstatovano da je tokom 2020. godine nastavljeno finansiranje kreativnih i kulturnih projekata (uključujući i one koji pripadaju organizacijama civilnog društva), putem kojeg je pružena podrška nezaposlenim umjetnicima i drugim radnicima kulture na koje je pandemija COVID-19 negativno uticala. Ta vrsta podrške, međutim, nije implementirana shodno planu tokom prve polovine 2021. godine, a u izvještaju je ključni razlog za to prepoznat u restrukturiranju vlade i odlaganju donošenja relevantnih zakona. Istaknuto je da se očekuje novi program razvoja kulture koji pokriva period od 2021-2025. godine.
Takođe, osim adekvatnog programskog budžetiranja nezavisne kulturne scene, potrebno je na državnom nivou pronaći i druge modele za unaprijeđenje i razvijanje nezvisnog stvaralaštva. U tom smjeru, neopohodno je osmisliti održive programe usmjerene na umrežavanja nezavisnih umjetnika sa čitavog područja teritorije Crne Gore, koji će kroz asocijacije, stupiti u kontakt sa drugim udruženjima nezavisnih umjetnika na međunarodnom nivou. Ovakvim djelovanjem, ne samo da će doći do poboljšanja statusa aktera nezavisne kulturne scene, već će navedeno doprinjeti i internacionalizaciji crnogorske kulturne scene, koja, imajući u vidu osobenosti našeg podneblja, može postati prepoznatljiva ne samo unutar Evrope, već u čitavom svijetu.
Nepohodno je bolje djelovanje organa vlasti, jedinica lokalne samouprave i nevladinih organizacija, koje će u saradnji sa predstavnicima nezavisnih umjetnika, pronaći rješenja za otklanjanje problema koji predstavljaju prepreku umrežavanju nezavisnih umjetnika na čitavoj teritoriji Crne Gore. Takođe, potrebno je usmjeriti pažnju i na umrežavanje domaće nezavisne kulturne scene sa međunarodnim organizacijama koje djeluju u ovoj oblasti kulturnog stvaralaštva.
Osim opisanih problema i izazova sa kojima se susreće nezavisna kulturna scena, potrebno je osvrnuti se i na nedostatak saradnje organizacija nezavisne kulturne scene sa javnim kulturnim ustanovama. Evidentno je da postoji izuzetno mali broj inicijativa koje imaju za cilj uključivanje vaninstitucionalnih aktera u kreiranju kulturne politike u državi, te bi organi vlasti, kroz omogućavanje učešća predstavnika nezavisne kulturne scene u donošenju odluka kao što je raspodjela sredstava, donošenje planova i strategija za razvoj kulturne scene, doprinjeli ne samo razvoju ovog sektora već i unaprjeđenju ekonomskog položaja nezavisnih umjetnika.
Bogatstvo nezavisne kulturne scene leži u slobodi ekspresije, uz ostavljanje mogućnosti otvorene kritike društvenih tokova, bez uklapanja u već ustanovljene modele umjetničkog izražaja. Kroz nezavisne pozorišne trupe, muzičke sastave, filmsko stvaralaštvo ili umjetničke inicijative mogu se analizirati alternativni narativi i obrasci interpretacije urbane i društvene stvarnosti. Međutim, pristup finansiranju nije egalitaran, što značajno utiče na kvalitet i nastavak postojanja nezavisne umjetničke scene na teritoriji Crne Gore.
Imajući u vidu navedeno, budući napori zakonodavne i izvršne vlasti, moraju biti usmjereni na formiranje novih sistema za podršku i unaprjeđenje nezavisne kulkturne scene, uz ravnomjerno raspoređivanje budžetskih sredstava, kako bi se omogućio i ravnomjeran razvoj nezavisne kulturne scene u svim regijama, što ujedno može predstavljati i dobru promociju turističkih kapaciteta manje posjećenih i promovisanih podneblja naše države.
Crna Gora je, zajedno sa ostalim državama zapadnog Balkana, dio projekta Razvoj i promocija turizma koji je finansiran od strane Evropske unije i ima za cilj, između ostalog, da stvori međunarodno konkurentne kulturne turističke ponude u ekonomijama ovih zemalja, koje će privući više turista u region zapadnog Balkana i time doprinijeti povećanju prihoda, razvoju i zapošljavanju. Upravo se u okviru sličnih projekata se mogu realizovati aktivnosti koje bi uključivale i nezavisnu kulturnu scenu, sa bogatim sadržajem, uz organizovanje manifestacija i događaja koji će privući ne samo lokalno stanovništvo već i turiste, čime će nezavisna kulturna scena postati jedan od ključnih segmenta održivog razvoja.
Nezavisna kulturna scena kroz umjetničko eksperimentisanje i slobodu izražavanja daje podsticaj inovacijama umjetničkog stvaralaštva, te ista nedvosmisleno predstavlja pokretačku snagu u duštvu. Imajući u vidu navedeno, ista mora biti uključena u kulturne politike sadržane u Planovima kulturnog razvoja Crne Gore, a sa ciljem očuvanja i razvoja ovog, još uvijek nedovoljno istraženog i shvaćenog, nacionalnog blaga.
Ana Andrijašević,
MASTER koordinatorka programa
*Tekst je izrađen u okviru projekta “Razgovarajmo o…”
Leave feedback about this