Izvršna direktorica Mreže za evropske politike- MASTER, Andrea Popović, je učestvovala na IV seminaru u okviru Škole političkih studija, koji se održao u Tirani od 25. do 27. februara 2022. godine, u organizaciji Građanske alijanse. Tema događaja je bila “Izazovi procesa evropskih integracija, sa akcentom na novu metodologiju pristupnih pregovora: primijer Crne Gore i Albanije. “
Učesnici ŠPS iz Crne Gore i Albanije, su imali priliku da razmjene mišljenja i stavove po pitanju pristupanja ovih zemalja EU, sa akcentom na izazove sa kojima se suočavaju u ovom procesu.
Prvog dana seminara fokus je bio na diskusiji o unaprijeđenju pozicije Crne Gore i Albanije u procesu evropskih integracija. Događaj su otvorili zamjenica gradonačelnika Tirane, Anuela Ristani, EU TACSO tim lider, Ričard Alen, direktor Škole političkih studija Albanije, Erjon Tase i Direktor Škole političkih studija Crne Gore, Boris Raonić. Oni su istakli da je ključno održati volju ovih zemalja za uključenje u Evropsku uniju, a uz to je neophodno učiniti Vlade država odgovornima u cjelokupnom procesu. Takođe, navedeno je da je potrebno voditi diskusiju o unapređenju odnosa Crne Gore i Albanije, sa ciljem prevazilaženja razlika i njegovanja dobrih komšijskih odnosa, koji bi doveli do postizanja boljih rezultata u pogledu pristupanja EU.
Nakon otvaranja događaja, glavna pregovaračica Crne Gore sa EU, Zorka Kordić, je predstavila revidiranu metodologiju prisupanja EU, i istakla da su reforma pravosuđa i vladavina prava u fokusu pregovora. Na pitanje predstavnice Mreže za evropske politike- MASTER, Andree Popovic, da li smatra da je Vlada Crne Gore pokazala kredibitet u implementaciji zakonoskog i strateškog okvira u posljednoj godini, imajući u vidu samo polovičnu ispunjenost Programa pristupanja CG EU za 2021. godinu, Kordić je navela da je vrlo teško izmjeriti kriterijume za kredibilnost, i da su se u prethodnoj godini susreli sa mnogobrojnim preprekama u implementaciji politika, koje nisu direktno zavisile od njih. Nakon toga, zamjenica Ministra za evropske i vanjske poslove Albanije, Megi Fino, je istakla da je veoma bitno postaviti jasne ciljeve u procesu pristupanja Evropskoj uniji, a na pitanje Popović da li smatra da Crna Gora može biti uzor Albaniji u procesu evropskih integracija, imajući u vidu da je otvorila pregovore prije skoro 10 godina, Fino je naglasila da je bitna saradnja između ove dvije zemlje kada je riječ o razmjeni iskustava i usvajanja dobre prakse, te stoga Crna Gora može da posluži kao dobar obrazac u procesu pristupanja EU.
Drugog dana učesnici ŠPS su diskutovali sa šefom radne grupe za Poglavlje 23 Crne Gore, Bojanom Božovićem, o uticaju nove metodologije na sprovođenje politika koji se tiču temeljnih reformi. On je rekao da je jedan od glavnih problema nedostatak saradnje i povezanosti unutar institucija državnog sistema Crne Gore. Na pitanje Andree Popović u kojem intenzitetu sarađuju sa albanskim institucijama u cilju spriječavanja organizovanog kriminala, s obzirom da su ove dvije zemlje prepoznate po nalazima Evropske komisije kao države u kojima je ovaj problem naglašen, šef radne grupe je istakao da su u prethodnom periodu unaprijedili saradnju u pogledu prekogranične policijske saradnje i da srpovode niz aktivnosti u saradnji sa albanskim institucijama u cilju suzbijanja ovog problema.
Nadalje, šefica radne grupe za poglavlje 23, Adea Pirdeni, je istakla da mogu mnogo toga da nauče od Crne Gore kada su u pitanju poglavlja 23 i 24, međutim Crna Gora može da nauči dosta od Albanije kada je u pitanju reforma pravosuđa. Predstavnica Mreže za evropske politike- MASTER je konstatovala da prema prethodnim izvještjima Evropske komisije, u Albaniji jeste izražen problem uzgajanja i trgovine ilegalnim supstancama, i pitala Pirdeni da li smatra da je ovo upravo razlog zbog čega Albanija još zvanično nije otvorila pregovore sa EU. Šefica pregovaračke grupe za poglavlje 23 Albanije je istakla da je EK u posljednjim nalazima pohvalila Albaniju za sprovedene aktivnosti u vezi navedog, i da smatra da ovo više nije razlog koji će spriječavati početak procesa pregovora Albanije sa EU.
U drugom panelu, drugog dana događaja, učesnici događaja su razgovarali sa predsjednicom Panevropske unije u Crnoj Gori, Gordanom Đurović o iskustvima i očekivanjima u procesu evropskih integracija, kada je riječ o implementaciji politika u poglavljima 23 i 24. Đurović je istakla da veliki problem CG na putu ka Evropskoj uniji predstavlja česta promjena u strukturi zaposlenih koji su zaduženi za sam proces pregovora. Takođe, ona je naglasila da njihova znanja nisu institucionalna već lična i da oni svojim odlaskom nose to znanje sa sobom. Sa druge strane, izvršni direktor Albankog centra za dobro upravljanje, Alben Cejku je rekao da je prioritet smanjenje birokratije, kako bi se donacije i pretpristupna sredstva EU lakše implementirala, a sve u cilju suzbijanja ruskog uticaja u zemljama Zapadnog Balkana.
Treći panel je bio posvećen ulozi civilnog društva u procesu evropskih integracija, a o tome su više govorili direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava- CEDEM iz Crne Gore, Milena Bešić i izvršni direktor Evropskog pokreta iz Albanije. Oni su naveli da znanje i iskustva koja imaju ljudi iz civilnog sektora bi mogla da posluže kreatorima javnih politika u svrhu bližeg pristupanja Evropskoj uniji. Međutim, sa druge strane, prema istraživanjima, građani gube povjerenje u civilni sektor zbog česte njihove povezanosti sa politikom. Izvršna direktorica MASTER-a, Andrea Popović je konstatovala da u Crnoj Gori građani vrlo često gledaju civilni sektor kao „lovce na grantove“, a pored toga nekada je upitan kvalitet sprovedenih projekata za koje su dodijeljena sredstva iz državnog budžeta, te da je u budućnosti potrebno više raditi na jačanju kapaciteta državnih službenika za monitoring ovih projekata. Nadalje, Popović je upitala Bešić kako gleda na „ćutanje“ civilnog sektora u Crnoj Gori u prethodnoj godini, pored kršenja određenih ljudskih prava, partijskog zapošljavanja, netransparentnosti rada Vlade i mnogih drugih kontraverznih situacija, imajući u vidu da je civilni sektor 2018. godine poslao dopis EK za pokretanje klauzule balansa- zaustavljanja pregovora sa EU, a sa tadašnjom boljom ocjenom izvještaja EK o CG, nego što je bila prošlogodišnja. Direktorica CEDEM-a je kazala da je civilni sektor nakon tridesetogodišnje vladavine jedne partije, dao prostora i vremena novoj vladajućoj koaliciji da se konsoliduje i da su pratili njihov način upravljanja i sprovođenja javnih politika. Ona je istakla da vrlo često glas civilnog sektora nije jedinstven, jer isti čine razni akteri iz nevladinih organizacija, akademske zajednice, medija…
Drugi dan seminara je završen izlaganjem izvršnog direktora albanskog Instituta za političke studije, Afirma Krasnika, koji je naglasio da su vrlo često direktive koje dobijamo iz Brisela, u procesu prisupanja EU, vrlo kompleksne, te da našim državama vrlo često nedostaje kapaciteta da se ove politike impelementiraju.
Treći i završni dan seminara je obilježio panel o slobodi medija i procesu pomirenja u Regionu. Izvršna direktorica BIRN-a u Albaniji, Kristina Voko, je rekla da kada je riječ o zaštiti novinara, Turska, Crna Gora i Albanija spadaju među tri najkritičnije zemlje kada se radi o bezbjednosti novinara, te da je za naše države vrlo teško da usklade zakonodavstvo sa standardima EU. Nadalje, generalni sekretar Regionalne kancelarije za saradnju mladih Zapadnog Balkana (RYCO), Albert Hani, je istakao da mladi ljudi moraju imati bolju poziciju, da se njihov glas mora čuti dalje, te da lideri političkih partija lakše sarađuju kada vide da mladi ljudi nesmetano, slobodno sarađuju prevazilazeći sve razlike. Na pitanje naše predstavnice Andree Popović, da li smatra da je RYCO opravdao svoju ulogu i razloge osnivanja, a to jeste pomirenje među mladima u regionu, jačanje aktivizma mladih i njihovog većeg učešća u procesu donošenja odluka, generalni sekretar RYCO-a je rekao da nije u potpunosti zadovoljan postignutim u prethodnom periodu. Sa druge strane, on je naveo da će RYCO u budućnosti sprovoditi niz projekata i aktivnosti na regionalnom nivou, koje će uključivati veliki broj mladih iz svih zemalja Zapadnog Balkana i da se nada da će to unaprijediti položaj mladih u ovim državama.
„Saradnja izmedju Crne Gore i Albanije u narednom periodu treba da bude intenzivirana, a ovakvi događaji su pravi način za razmjenu iskustava i praksi obje zemlje, a sve u cilju što kvalitetnijeg sprovođenja javnih politika i brže integracije naših zemalja u Evropsku uniju“, rekla je Popović, izvršna direktorica MASTER-a.
„Svakako, vrlo je bitno da iskoristimo prednosti nove metodologije proširenja, a kada je riječ o Crnoj Gori, potrebno je da se fokusiramo na sprovođenje temeljnih reformi, kao što su reforma pravosuđa, reforma izbornog zakonodavstva, reforma javne uprave, uz koju se zahtjeva racionalizacija i depolitizacija sistema, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sa akcentom na poboljšanje bilansa rezultata u vezi s privremenim i trajnim oduzimanjem nezakonito stečene imovine…Uz navedeno je potrebno aktivno i konstruktivno učešće svih strana, kako bi se povećala parlamentarna odgovornost, nadzor nad izvršnom vlašću, demokratski nadzor i poboljšanje kvaliteta zakonodavstva“, istakla je predstavnica Mreže za evropske politike- MASTER.
Takođe, Popović je naglasila da „Zvaničnici EU treba da jasno iskažu svoje stavove po pitanju politike proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana, kao i da podsticajno primjenjuju mjere za pozitivan učinak za države kandidate koje naprave progres u procesu evropskih integracija.“
Konačno, IV seminar XIX generacije Škole političkih studija je pokazao da razmjena mišljenja i stavova različitih aktera i donosioca odluka doprinosi saradnji i kvalitetu integracionog procesa, te da mladi lideri mogu unaprijediti poziciju svojih zemalja i ubrzati pristupanje Evropskoj uniji.
Leave feedback about this