Imajući u vidu da se u Crnoj Gori žene teško odlučuju za pokretanje sopstvenog biznisa, želimo da vam predstavimo iskustva žena preduzetnica iz Evropske unije, izazove i prepreke sa kojima se one susrijeću, kao i načine riješavanja istih.
Stoga, u cilju promocije rodne ravnopravnosti, odlučili smo da uradimo intervju sa Zori Jakolin (41) iz Slovenije, koja sebe naziva kreatorkom novih mogućnosti – povezuje ljude, ideje i njihov posao. Ona je organizator poslovnih događaja, vlasnica licence za Business Café Slovenija, preduzetnica koja stvara nove prilike i gradi mostove između još uvijek nepovezanih puteva. Vaš brend je njena inspiracija i rado ga „lansira“ u svijet prepoznatljivosti i uspjeha. Suosnivačica je najveće manifestacije ženskog preduzetništva, koja okuplja 500 preduzetnica iz cijele zemlje, a istu je pretvorila u uspješnu firmu. Trenutno je fokusirana na digitalni marketing i brendiranje malih preduzetnika, a sa svojom ličnom pričom je veliki motivator i inspiracija mnogima.
Možete li nam reći koji je to prelomni događaj u Vašem životu, nakon kojeg ste se odlučili da postanete preduzetnica?
Nikada nisam željela postati preduzetnica. Bila sam ubijeđena da ću u preduzeću kojem sam radila 14 godina, bila nagrađivana kao super radnik i napredovala, da ću tamo dočekati i penziju. Kada sam po drugi put imala rizičnu trudnoću dobila sam otkaz. Svi su mi govorili da tužim preduzeće u kojem sam radila, ali sam znala da loša energija, sudski postupak i svađa ne donose ništa dobro. Imajući u vidu da sam bila trudna, znala sam da novo radno mjesto neću dobiti, a takođe nisam željela ni na Zavod za zapošljavanje. Uz suprugovu pomoć sam osnovala brend firmu i pokrenula posao koji se svodio na organizaciju poslovnih događaja. Silom prilika postala sam preduzetnica.
Odakle potiče Vaša biznis ideja i interesovanje za bavljenje organizacijom događaja?
U preduzeću kojem sem radila, bavili su se razvojem i stvaranjem bankarskih softvera, a ja sam radila kao spoljna saradnica za Bankarski sindikat Slovenije, sa kojim je naša firma sarađivala. Oni su organizovali Sportske bankarske igre, koje su okupile oko 1500 bankara iz 22 različite banke u Sloveniji. Vodile su se različite sportske igre u 10 različitih disciplina. Događaj je trajao tri dana, a iziskivao je ozbiljnu organizaciju i vođenje. Tako je krenula i moja poslovna priča, sa iskustvom u potpuno drugoj branši, svoje znanje i iskustvo sam prenjela na poslovne događaje, koji su postali dosta uspješni. Postala sam suosnivačica najvećeg ženskog događaja, koji okuplja 500 preduzetnica, organizujući poslovne događaje preko licence Business Café Slovenija.
Koliko je žensko preduzetništvo razvijeno u Sloveniji?
Iako mnogi vjeruju da žene i muškarci preduzetnici imaju iste mogućnosti, poglede i pristup finansijama, u realnosti postoje veoma velike razlike. Preduzetnička aktivnost žena u Sloveniji raste treću godinu zaredom, od 2018. do 2020. godine porasla je za skoro 10 %, na 38,3%, čime je prvi put premašila evropski prosjek (38,1%). Iznenađujuće je da su u godini pandemije žene u čak dvije starosne grupe premašile nivo rane preduzetničke aktivnosti muškaraca, i to u najmlađoj i najstarijoj starosnoj grupi.
Postojanje rodnog jaza u preduzetničkoj aktivnosti proizlazi iz razlika između muškaraca i žena, što je praćeno i Globalnim indeksom rodnog jaza (WEF, 2020). U 2020. godini iznosio je u prosjeku 31,4% u svijetu i 25,7% u Sloveniji, što Sloveniju stavlja na 36. mjesto od 153. zemlje. Rodni jaz se takođe ogleda u preduzetničkoj aktivnosti muškaraca i žena. U 2020 godini, Togo (54,37%), Oman (54,03%) i Indonezija (52,25%) su imale najviši nivo učešća žena u preduzetničkoj aktivnosti, a slijede Italija (23,90%) i Egipat (24,54%), a Slovenija je zauzela 30. mjesto.
U svakom slučaju, puno toga se mijenja u korist preduzetnica, sve je više različitih udruženja, manifestacija, saradnji i međusobne podrške, pa se iskreno nadam da će doći vrijeme kada će žene moći da se istaknu i nesmetano krenu na željeni put preduzetništva.
Da li je postoje programi podrške ženskom preduzetništvu u Sloveniji i ako postoje možete li nam navesti i detaljnije objasniti koji su?
Jedan od programa podrške koji sam primjetila jeste konkurs za izbor 50 najboljih poslovnih modela preduzetnica početnica, koje su registrirovale svoju firmu 2020. i 2021. godine, a koje je objavila Javna agencija Spirit Slovenija. Cilj konkursa je podsticanje osnivanja i uspješno pokretanje najmanje 50 novih preduzeća kojima upravljaju žene; stabilniji početak poslovanja za nagrađivane preduzetnice, povećanje inovativnosti i tržišne orijentacije poslovnih modela.
Koje su prednosti i mane preduzetničkog stila života?
Kao prednost bi istakla slobodu i moć, ali ne kao što mnogi misle da samozaposleni uživaju, jer radimo koliko i kad god želimo. Međutim, sve češče naše radno vrijeme je duže nego kod ostalih, jer je glavna briga kako pridobiti i zadržati klijenta. Uz to, dosta puta ulažemo svoja sopstvena finansijska sredstva, a to je propraćeno visokim stepenom stresa zbog odgovornosti od mogućeg gubitka. Sa druge strane, sopstveni smo šefovi, brzo donosimo važne i ozbiljne odluke, biramo poslove koje ćemo raditi i šta ćemo stvarati, te sa kim ćemo sarađivati. Uz to, prisutna je velika doza fleksibilnosti raspoređivanja vremena, dobra organizovanost i puno samodiscipline. Za vrijeme krize uzrokovane korona virusom bilo je neophodno dobro upravljanje i suočavanje sa mnogobrojnim izazovima, sa kojima sam se uspješno izborila. Konačno, ta borba mi je dokazala koliko volim svoj posao i ovaj stil života.
Da li su žene preduzetnice ravnopravne sa muškarcima preduzetnicima ili se one posmatraju sa nekom dozom rezerve u pogledu kompetencija?
Glavne razlike između polova ogledaju se u sagledavanju porodičnih prilika, oprezu pri ulasku u samostalan biznis, svijest o riziku od mogućeg neuspjeha i načinu finansiranja. Čak i nakon otvaranja sopstvenog biznisa, žene u većini slučajeva zadržavaju svoje trenutne poslove i barem neko vrijeme vode obje aktivnosti paralelno. Postoje i razlike u finansiranju: žene preduzetnice počinju sa manje kapitala od muškaraca, a takođe imaju i manje resursa. Žene radije traže izvore finansiranja u krugu porodice i prijatelja. Međutim ukoliko pozajmljuju novac od banaka, njihov platežni moral je viši nego kod muškaraca, jer banke u krizi smatraju žene preduzetnice boljim klijentima od muškaraca. U poređenju sa muškarcima, ženski biznisi imaju manji, ali stabilniji rast, što često znači manji rizik od neuspjeha. Žene u poslu su ciljno orijentisane, tolerantnije i fleksibilnije, kreativnije, realne te energične i entuzijastične.
Da li je rodna ravnopravnost u Sloveniji na zadovoljavajućem nivou kada je konkretno riječ o preduzetništvu? Na koji način bi se žene mogle motivisati u cilju pokretanja sopstvenog biznisa?
Iako je još uvijek manje žena u preduzetništvu nego muškaraca, one nisu ništa manje uspješne. Štaviše, uspješno se takmiče s muškarcima i njihova preduzeća čine važan dio ekonomije. Treba poduprijeti vidljivost žena u preduzetništvu sa primjerima dobre prakse, predstavljanjem ličnih iksustava žena, koje podstiču mlade žene da se uključe u ovu oblast. Uz to, treba pomagati iskorijenjivanju stereotipa o svijetu preduzetništva, izazovima koje treba savladati kako bi osiguralo neometano i neupitno učešće žena u preduzetništvu. Kao zanimljiv primjer, ovih dana u Sloveniji nastao je novi portal Mreža slovenačkih žena ONA ZNA, koja želi da stručne žene učine vidljivijim. Mediji čine važan faktor, a što su žene manje zastupljene u medijima, to je teže postići rodnu ravnopravnost. Samo u četvrtini slučajeva žene se pojavljuju kroz medijske nastupe, dok su tri četvrtine rezervisane za muškarce.
S tim u vezi, Slovenija ima veliki broj ženskih stručnjaka u zemlji i inostranstvu, koji se u medijima pojavljuju znatno manje od svojih muških kolega. Stoga, Mrežom žena stručnjaka želi da se utiče i na organizatore javnih događaja, konferencija i okruglih stolova da aktivno traže ženske stručnjake za izvođače projekata i aktivnosti. Njihov ambiciozni cilj je da uskoro bude najmanje 40% žena na javnim događajima, uz to, žele da ih obuče i podstaknu na medijske i javne nastupe.
Kako izgleda Vaš radni dan?
Svaki dan je različit i poseban, a ponajviše kreativan. Svakog dana sastavim listu obaveza po prioritetetima i vremenskim rokovima. Jedan dan u sedmici mi je namjenjen za sastanke i jedan dan za planiranje posla i kreativnih ideja. Pored toga, obavezno dva puta sedmično idem na trening karatea, koji mi pomaže da se duhovno i tjelesno držim fokusa i balansa.
Da li sarađujete sa preduzetnicama iz zemalja regiona? Da li možda imate saradnju sa preduzetnicama iz Crne Gore?
Za vrijeme prisustvovanja raznim ženskim preduzetničkim događajima, mnogo puta sam srela poslovne žene iz Crne Gore i uvijek su na mene ostavljale poseban utisak. Međutim, još uvijek nisam imala priliku da direktno sarađujem sa njima. Rado posjećujem događaje i poslovno odlazim u Novi Sad, Zagreb, Sarajevo i Skoplje, tako da ne sumnjam da će se uskoro ukazati prilika da poslovno dođem u Crnu Goru, a na kraju, ovaj intervju bi mogao biti naš prvi početak saradnje i jako mi je drago zbog toga.
Imate li neku poruku za sve one žene koje skupljaju hrabrosti i još uvijek se nisu odlučile da pokrenu svoj biznis a razmišljaju o tome?
Često pitam žene zbog čega ne pokrenu sopstveni biznis i najviše puta čujem odgovor da ih je strah, ponajviše od neuspeha. Njima bih poručila da uvijek vjeruju u sebe, jer strah nestane kad imamo dosta znanja i iskustva u tome što radimo, tada stičemo veliko samopouzdanje i uspjevamo u svemu što smo zamislile. Mi žene imamo posebnu moć.
Fjola Dacić
MASTER saradnica za međunarodna i politička pitanja
*Tekst je izrađen u okviru aktivnosti “IZ UGLA”
Leave feedback about this