Cilj istraživačkog rada, u zavisnosti od toga da li je u pitanju akademsko ili profesionalno istraživanje, jeste stvaranje odnosno produbljivanje znanja, kao i nalaženje rešenja za praktične probleme.[1]
Pri istraživačkom radu, istraživači se često suočavaju s izazovima prilikom odlučivanja o tome šta, kako i kada istraživati, često vjerujući da ukoliko nisu stručnjaci u određenoj oblasti, ne mogu sprovoditi istraživanje. Međutim, određene ključne vještine mogu pomoći u efikasnom istraživanju bilo koje teme.
Jedan od modela koji definiše osnovne sposobnosti koje istraživač treba da ima je LART model, koji predlaže Luis Arturo Rivas-Tovar. Neke od njih su: definisanje istraživačkog problema, razvijanje kontekstualnog okvira, istraživanje trenutnog stanja, analiza dobijenih podataka, pisanje naučnih radova, poznavanje drugih jezika itd.[2] Ove vještine omogućavaju istraživačima da se osnaže u svojim oblastima i da razviju jasniju sliku o temama koje istražuju.
Akademski programi u EU često studentima omogućavaju razvoj ključnih istraživačkih vještina kroz organizovane i strukturirane metode, pružajući im alate potrebne za rješavanje složenih pitanja u svojim oblastima. Na primjer, inicijative koje finansira EU, poput Marie Skłodowska-Curie akcija, usmjerene su na obuku istraživača nudeći prilike za interdisciplinarnu saradnju.[3]
LART model ističe važnost pronalaženja kontekstualnih okvira zadate teme, a upravo to podstiče istraživača da analizira različite discipline i oblasti nauke, i da traži vezu između njih, što je princip od suštinske važnosti za mnoge akademske programe u EU. Ovaj interdisciplinarni pristup ne samo da obogaćuje istraživački proces, već i priprema studente za raznovrsne radne sredine. Projekti saradnje finansirani kroz Horizon Europe[4] predstavljaju odličan primjer ovog pristupa, omogućavajući istraživačima iz različitih oblasti da zajedno rade i razmjenjuju iskustva.
Samo iskustvo akademskog usavršavanja u Evropskoj uniji, a konkretno i istraživački rad će iziskivati od mladih ljudi da koriste strane jezike. To je prvenstveno engleski jezik, kao univerzalni jezik na kom je napisana većina naučnih radova i članaka, ali i ostale strane jezike koji su u upotrebi u državama članicama EU. Programi Evropske unije obično promovišu jezičku obuku kako bi pripremili istraživače za globalnu saradnju. Ovo je u skladu sa ciljem EU da podstakne mobilnost i saradnju među istraživačima iz država članica.[5]
Konkretno, Crna Gora ima značajne koristi od Erasmus+ programa. Samo u 2022. godini, oko 320 članova akademskog osoblja i 460 studenata iz Crne Gore izabrano je za period mobilnosti u državama članicama EU ili povezanim trećim zemljama koje učestvuju u programu. Takođe, očekuje se da će visokoškolske institucije u Crnoj Gori ugostiti oko 275 članova osoblja i 240 studenata iz Evrope.[6]
S obzirom na to da svako teoretsko znanje treba upotpuniti praksom, mnogi akademski programi u EU uključuju praktične obuke, koje pomažu studentima da primene svoje teorijsko znanje u stvarnim uslovima. Ova iskustva su ključna za razvijanje vještina izdvojenih u LART modelu, jer omogućavaju studentima da se aktivno uključe u istraživačke procese i suoče se sa stvarnim izazovima. Praktična obuka takođe pomaže i u izgradnji veza sa profesionalnom zajednicom, što je od neprocenjive vrednosti za njihovu buduću karijeru. Kroz saradnju sa istraživačima i stručnjacima iz različitih sredina, studenti pored znanja, stiču i važne kontakte koji će im pomoći da se bolje snađu na tržištu rada.
Sve navedeno je od izuzetnog značaja kako za pojedinca, tako i za Crnu Goru kao zajednicu koja je na evropskom putu.
Crna Gora ima veliku podršku Evropske unije, još od 2001, kada je implementiran Program pomoći Zajednice za obnovu, razvoj I stabilizaciju (CARDS), a samo u periodu od 2007. do 2021. godine je EU Crnoj Gori obezbijedila 1,2 milijarde eura direktnih bespovratnih sredstava.[7] Smatram da je dio sredstava potrebno upotrijebiti za povećanje kapaciteta lokalnih istraživačkih institucija, razvoj obrazovnih programa, unapređenje saradnje između sektora ali i za podsticanje inovacija i preduzetništva. Međutim postoji i individualna odgovornost za sve od navedenog. Budućnost Crne Gore je u rukama mladih koji treba da primjenjuju znanja I iskustva stečena u EU, u Crnoj Gori – sredini koja tek uči da primjenjuje evropske standarde I metode.
Kao neko ko je i sam imao iskustva sa evropskim obrazovnim sistemom i svim benefitima koji on nudi, imam samo riječi hvale i zahvalnosti što mi je pružena prilika da produbim svoje znanje u svim sferama svog interesovanja. Osim besplatnog studiranja u Sloveniji, svi resursi koji su mi stavljeni na raspolaganje kao što su kursevi jezika, uvid u metode istraživanja kao I načine pisanja naučnih radova, izuzetno veliki fond literature i online literature do kog sam imala pristup tokom studiranja, ali i konekcije koje sam stvorila u akademskom i profesionalnom svijetu su mi do sada mnogo značili, a vjerujem da će i u budućnosti. Smatram, da je moja dužnost da svo stečeno znanje i iskustva nastavim da širim i produbljujem, ali i dijelim sa drugima u zajednici, kako kroz karijeru I u svakodnevnom životu, tako i kroz neformalno obrazovanje i angažman u nevladinom sektoru.
[1] Imed Bouchrika, Top 10 Qualities of Good Academic Research in 2024, objavljeno 14.20.2024 na https://research.com/research/top-10-qualities-of-good-academic-research,
[2] Cynthia López, Discover the nine competencies required to become a researcher, objavljeno 20.06.2022. na: https://www.timeshighereducation.com/campus/discover-nine-competencies-required-become-researcher,
[3] European Commission, Marie Skłodowska-Curie Actions, Developing talents, advancing research, objavljeno na: https://marie-sklodowska-curie-actions.ec.europa.eu/about-msca?pk_source=website&pk_medium=link&pk_campaign=hp&pk_content=hp-hero-discover,
[4] European Commission, Research and innovation, Horizon Europe, objavljeno na: https://research-and-innovation.ec.europa.eu/funding/funding-opportunities/funding-programmes-and-open-calls/horizon-europe_en,
[5] European Comission, Erasmus+, EU programme for education, training, youth and sport, objavljeno na: https://erasmus-plus.ec.europa.eu/about-erasmus/history-funding-and-future,
[6] Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2023. Godinu, Brisel, 8.11.2023
SWD(2023) 694 final, objavljeno na: https://www.gov.me/dokumenta/4441000a-7e5c-4b2c-b3f3-661bac4e8736,
[7] Delegacija Evropske Unije u Crnoj Gori, Odnosi sa EU, Evropska unija & Crna Gora, Crna Gora je država kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, objavljeno 23.07.2021. na https://www.eeas.europa.eu/montenegro/evropska-unija-crna-gora_me?s=225,
Tara Serhatlić, članica MASTER-a
Tekst je nastao u sklopu projekta “Osvrt na- analiza javnih politika u 2023. godini”
