Novi Plan rasta Evropske Unije za Zapadni Balkan svakako čini jedan od najambicioznijih paketa finansijske pomoći za zemlje regiona do sad, jer broji šest milijardi eura, od kojih će dvije milijarde biti u obliku bespovratne pomoći, dok će preostalih četiri milijarde biti u obliku kredita sa veoma povoljnom kamatom. Gdje je tu Crna Gora i kako to može uticati na trasiranje evropskog puta, razgovarali smo sa direktoricom NVO Mreža za evropske politike Andreom Popović.
Izvor: Foto: Shuterstock, Mreža za evropske politike
Autor: FOS Media
Kako bi zemlje Zapadnog Balkana došle do tog novca, Popović naglašava da moraju da ispune osnovne kriterijume, koji će podjednako važiti za sve zemlje članice, a prevashodno se odnose vladavinu prava, poštovanje principa demokratije, institucionalne reforme i svakako preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena. Osim toga, ističe ona, Planovi reformi, koje će dostavljati zemlje Zapadnog Balkana, treba da sadrže objašnjenje na koji način će doprinijeti progresivnom i kontinuiranom usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i odbrambenom politikom EU.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Popović podsjeća da naša država godišnje od EU prosječno dobija oko 70-80 miliona eura putem IPA fondova, a vjeruje da ovo što nudi Plan rasta jesu dodatna sredstva za postizanje ključnih reformi. Međutim za Popović je pitanje koliko će naši projektni prijedlozi biti spremni i kvalitetni u odnosu na ostale države kandidatkinje za EU, a ovo se prije svega odnosi na infrastrukturne projekte. Ona podvlači da je Evropska komisija usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan u novembru prethodne godine, zajedno sa izvještajima o napretku kandidata, kako bi podstakla zemlje Zapadnog Balkana da intenzivirano ispunjavaju pregovaračke kriterijume postepeno pružajući finansijsku podršku za period od 2024-2027.godine, u skladu sa utvrđenim kriterijumima.
“Međutim, kako bi isti stupio na snagu potrebno je odobrenje i Evropskog parlamenta, a vjerujem da će se to desiti na plenarnoj sjednici Parlamenta tokom aprila, jer nas u junu očekuju novi izbori za Evropski parlament, i da će se izglasavanje Plana desiti prije raspuštanja Parlamenta”, saopštila je Popović.
Dinamika za Zapadni Balkan različita, EK će tražiti usvajanje Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište
Evropska Komisija komisija je sada, čini se, promijenila pristup od bilateralnog ekonomskog dijaloga, ka regionalnom, a budžet za Plan rasta za region je zajednički. Popović pojašnjava da li to sada znači da zavisimo ne samo od brzine i efikasnosti zatvaranja naših poglavlja nego sad i od zemalja u regionu i njihove dinamike i u konačnom, volje za pristupanjem EU.
“Istina je da države Zapadnog Balkana imaju potpuno različitu dinamiku pregovora za članstvo u EU. U oviru Plana rasta Zapadnog Balkana EK će tražiti usvajanje Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište, a taj akcioni plan je potrebno uskladiti sa već postojećim sporazumima, čija je Crna Gora potpisnica, što bi u administrativnom smislu moglo da uspori Crnu Goru ka evropskom putu”, objasnila je Popović za FOS.
Ono što je u dokumentu navedeno, dodaje ona, jeste da će EU pružiti značajne mogućnosti za integraciju na jedinstveno tržište EU, samo ako region ostvari regionalnu ekonomsku integraciju.
Prvo napredak i reforme pa onda novac
“Bilo je riječi da Crna Gora iz Plana rasta može potencijalno povući oko 413 miliona eura, međutim kako bismo iskoristili taj novac moramo ostvariti napredak na unutrašnjem planu i sprovesti reforme, i predložiti zrele projekte, što zavisi direktno od nas”.
Međutim, napominje Popović, ono što će EU tražiti od nas jeste integracija regiona putem postojećeg mehanizma Zajedničkog regionalnog tržišta, jačanje ekonomskih veza regiona sa Jedinstvenim tržištem EU, što može da znači da naš put ka EU, zavisi i od drugih zemalja Regiona.
S obzirom na to da je Crna Gora najbrže rastuća zemlja kandidat, Popović smo pitali kako sada sva ta situacija može odraziti na naše članstvo. Naša sagovornica je jasna u dijelu da ispunjavanje unutrašnjih uslova, koji se tiču ispunjavanju mjerila iz pregovaračkih poglavlja, prije svega poglavlja 23 i 24 isključivo zavise od nas. Prije svega, dodaje Popović, Crna Gora mora da ojača svoje kapacitete na putu ka EU, i da osim ulaska u EU, naš cilj treba da bude jačanje demokratskih institucija, ubrzavanje fundamentalnih reformi i razvoj privatnog sektora, zbog nas samih.
“Ulazak u EU svakako treba da je prioritet, međutim na integracionom putu, zavisi i to na koji način ćemo izgraditi naše kapicitete i koliko ćemo se posvetiti sprovođenju temeljnih reformi, kako bismo prije svega poboljšali kvalitet života naših građana, a nakon toga i spremni ušli u ovu zajednicu evropskih zemalja”.
“Naš put ka EU predugo traje, imajući u vidu da smo zemlja kandidat od 2010. godine, a pregovore smo zvanično otpočeli 2012. godine, prije 12 godina, hvaleći se na tom putu liderskom pozicijom, a još uvijek smo godinama daleko od EU. Međutim, vjerujem da ako zaista pokažemo da naši zakoni, strategije i akcioni planovi nisu samo „mrtvo slovo na papiru“ i da smo sposobni i spremni da implementiramo sva navedena mjerila i indikatore u potpunosti u zadatim rokovima, EU će svakako to prepoznati”, kazala je Popović.
Šta integracije znače za građane i gdje je njihova računica?
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ocijenila je da je Plan rasta mehanizam za pokretanje reformi i poboljšanje kvaliteta života. Popović smo pitali koje konkretne benefite vidi i na čemu se konkretno bazira poboljšanje kvaliteta života u odnosu na građane.
“Pohvalno je to što je Crna Gora već izradila predlog Plana reformi za povlačenje sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan, osim toga, kompletirala je i sastav radnih grupa za sva poglavlja pravne tekovine EU. Poslije dužeg perioda čini se da imamo zalet u procesu evropskih integracija, i nadam se da će se taj trend održati. Ono što mogu da kažem iz ugla nekog ko radi sa mladim ljudima u sklopu raznih projekata iz oblasti EU i prema našim istraživanjima, jeste da oni kao najveće benefite EU integracionog procesa vide: veće mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje, bolji životni standard i kvalitetnije tržište rada”.
Ono što ona lično vidi kao benefit Plana jeste ekonomski razvoj, jer vjeruje da će sredstva dobijena iz Plana, pružiti podršku malim i srednjim preduzećima, a kako bi se naša privreda razvijala u pravcu konkurentnosti i inovacija.
“Sa druge strane, vjerujem da ćemo intenzivnije krenuti u temeljne reformske procese, prije svega u borbi protiv korupcije i razvoju demokratskih institucija, i ne samo zbog povlačenja sredstava u sklopu ovog Plana, već i zbog istinskog unapređenja”, zaključila je Popović.