Neophodna potpuna inkluzija RE populacije

Romi predstavljaju značajan dio populacije u Crnoj Gori, međutim i dalje se suočavaju sa mnogobrojnim izazovima koji se tiču svih aspekata socijalnih pitanja.  Suočeni su sa problemima niskog nivoa obrazovanosti i zaposlenosti. Transparentnije rečeno govorimo o djelu populacije koji je suočen sa problemima društvene marginalizacije i stigmatizacije.
Prema postojećim podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori iz 2011. godine, 6.251 lice se izjasnilo kao pripadnik RE populacije, što predstavlja 1,01 % od ukupnog stanovništva, a najveći broj živi na teritoriji Podgorice (3988), zatim Berana (531), Nikšića (483), i to u 77% slučajeva u odvojenim naseljima. Populacija Egipćana broji 2054 lica, odnosno 0,33 % od ukupnog stanovništva. Procjene Savjeta Evrope govore da u Crnoj Gori živi oko 25 hiljada Roma i Egipćana. 

Postoje različiti oblici marginalizacije sa kojima se suočavaju Romi i Egipćani, počev od ekonomskih i političkih, preko obrazovnih i kulturoloških oblika. Konkretni uzroci imaju za posljedicu da pripadnici romske i egipćasnke zajednice predstavljaju jednu od manjinskih zajednica koja se nalazi u najtežem položaju u mnogim zemljama, što je i prepoznato od strane Savjeta Evrope i Evropske unije. Navedene organizacije, u poslednjih nekoliko decenija, sprovode različite aktivnosti na nivou razvoja legislativnih i strateških okvira za unapređenje položaja Roma i Egipćana, gdje je primarni akcenat stavljen na sistemsko rješavanje problema romske i egipćanske zajednice, kako na nivou država članica, tako i na nivou zemalja kandidata za članstvo, među koje spade i Crna Gora. Poseban značaj je pružen potrebi rješavanja problema sa kojima se suočavaju žene i djeca, evidentirani jaz u pogledu nivoa obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, velikog procenta nezaposlenosti u odnosu na većinsku populaciju, obezbjeđenja adekvatnih stambenih uslova, prisutnog problema neposjedovanja ličnih dokumenata, te primarno borbi protiv anticiganizma i svih oblika nacionalne, rasne, vjerske ili polne diskriminacije i segregacije Roma i Egipćana. 

Crna Gora je država koja se nalazi u procesu demokratske tranzicije, zbog čega je suočena sa potrebom za značajnim reformama u svim sferama društva, pri čemu ekonomske i socijalne teškoće na koje nailazi posebno pogađaju najugroženije zajednice u društvu. U periodu za nama koji je bio obilježen etnički inspirisanim sukobima u regionu Zapadnog Balkana, Crna Gora je uspjela da sačuva svoj unutrašnji mir i multietnički suživot. Crna Gora je u tim vremenima otvorila širom svoja vrata i postala utočištem hiljadama izbjeglih i raseljenih lica, o čemu svjedoče podaci da je u jednom momentu, izbjeglička i raseljenička populacija u Crnoj Gori brojala približno jednu četvrtinu ukupnog stanovništva države. Sukobi na Kosovu su prouzrokovali dolazak u Crnu Goru velikog broja raseljenih lica romske i egipćanske populacije, što je za posljedicu imalo pogoršanje ukupne socio-ekonomske situacije ove populacije. 

U cilju unapređenja postojećeg stanja i položaja romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori, kao i ostvarivanja Ustavom i drugim pravnim aktima garantovanih prava, te borbe protiv svih oblika diskriminacije i segregacije, Vlada Crne Gore je pripremila Strategiju socijalne inkluzije Roma i Egipćana za period 2021-2025.

Vizija novog strateškog dokumenta se ogleda u potrebi pune afirmacije romske i egipćanske zajednice u društveni, ekonomski, kulturni i politički život Crne Gore. U tom pogledu, definisan je jedan strateški cilj na nivou cjelokupne javne politike koji glasi:
Poboljšanje socio-ekonomskog i pravnog položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kroz izgradnju inkluzivnog i otvorenog društva zasnovanog na borbi i eliminisanju svih oblika diskriminacije, anticiganizma i siromaštva.

U cilju realizovanja definisanog strateškog cilja potrebno je uspostaviti adekvatna sistemska rješenja na svim nivoima društva, koja će omogućiti efikasniji pristup u oblastima u kojima su pripadnici romskei egipćanske zajednice najugroženiji.

Zerina Srna, saradnica u MASTER-u

Tekst je nastao u okviru projekta “Osvrt na- analiza javnih politika u CG u 2023. godini”

X