Postoje brojni načini da upoznamo sebe i svoje okruženje, kao i da naučimo da se nosimo sa promjenama i teškoćama, a da ne ulazimo u rizična ponašanja.
Period adolescencije je sam po sebi specifičan i donosi brojna prilagođavanja, a koji su uzroci nastanka bolesti zavisnosti i kako se sa njima boriti govorili smo sa Idom Marković – psihologoškinjom.
Ida, prije svega kaži nam koje sve bolesti zavisnosti postoje i kako najčešće nastaju?
Zavisnost može imati puno lica i pogoditi svakoga. Bolesti zavisnosti uvijek djeluju razarajuće ne samo na tijelo, nego i na psihu, socijalni život i finansijsku situaciju. Zavisnost proizilazi iz čovjekove iskonske potrebe da otkloni nelagodu i da se osjeća dobro… Zavisnost predstavlja jedan vid gubitka samokontrole i usmjeravanja svojih potreba ka vještačkim izvorima zadovoljstva, koji istovremeno oštećuju zdravlje. Zavisnost je bolest i mora se liječiti i kao i svaka druga bolest. Najjednostavnija podjela zavisnosti je na zavisnoti od supstance i bihejvioralne zavisnosti.
Alkoholizam, narkomanija i kockanje predstavljaju najčešće bolesti zavisnosti kod mladih koje zahtijevaju liječenje. Da li su mladi svjesni posljedica?
Mladi nažalost nisu svjesni posljedica koje ovi vidovi ponašanja imaju na njih, ali i na cijelokupno društvo. Bolesti zavisnosti uvijek vezuju za nekog drugog ko je tamo negdje ili ko odgovara slici medijske reprezentacije zavisnika/ce. Često iz pozicije odraslih ne shvatamo koliko je adolescencija važan period u kojem mladi postavljaju granice, kontriraju i tragaju za referentnim grupama kojima će pripadati.
Koja su to skretanja u razvoju identiteta koja su rizik za bolesti zavisnosti?
Razna istraživanja govore u prilog tezi da je kod većine zavisnika u osnovi neka rana, neizliječena trauma, sa druge strane adolescencija je period u kojem u zavisnosti od struktura ličnosti, porodičnih i socijalnih kontakata neke ličnosti mogu lakše da posegnu za adiktivnim ponašanjima. Socijalni pritisak, loša slika o sebi, naučeni obrasci ponašanja su samo neki od potencijalnih razloga zašto mladi ljudi ulaze u ovakav vid ponašanja koja kasnije vode u bolesti zavisnosti.
Zloubotreba droga je karakteristična za moderno društvo i čini se da je upravo ono nameće pojedincu kao sredstvo za koje se očekuje da olakša svakodnevno suočavanje sa problemima. Kolika je zapravo uloga društva?
Uloga društva je jako značajna kada je u pitanju zloupotreba supstanci, i iz tog razloga su neke zavisnosti kulturološki opravdane, odnosno ta ponašanja se ne tretiraju kao ponašanja koja mogu odvesti u bolesti zavisosti (alkoholizam, ili igre na sreću).
Šta stručnjaci kažu: Da li je svaka droga opasna?
Smatram da ne postoji droga koja nije opasna.
Često se postavlja pitanje zašto neko postane zavisnik. Da li postoji predispozicija za ove bolesti, fizička ili psihička?
Danas preovladava stav da je jedan od faktora zavisnosti poremećaj u strukturi ličnosti osobe (genetski/ili stečene predispozicije). U ličnosti zavisnika najčešće dominiraju asocijalne i depresivne crte ličnosti, zatim shizoidne i histerične, pa paranoidne i narcističke. Istraživanja nisu mogla da dokažu da li su navedene osobine prethodile nastanku zavisnosti ili su njena posledica, niti da li su naslijeđene ili stečene pod lošim životnim uslovima.
Koliko je važna podrška porodice u borbi protiv bolesti zavisnosti?
Podrška porodice je veoma značajna, ako ne i jedan od najznačajnijih sistema podrške kod onih koji boluju od bolesti zavisnosti. Važno je da porodica prihvati da neko od njenih članova ima problem, da ga ne doživljavaju kao hir ili bezobrazluk već kao psihičko oboljenje za čije liječenje je vazno prihvatanje, razumijevanje i podrška.
I za kraj – Koji je najbolji način prevencije bolesti zavisnosti, a samim tim i mentalnog zdravlja?
Smatram da je dobar način prevencija bolesti zavisnosti upravo održavanje radionica, predavanja, kao i panela na ovu temu, veće uključivanje mladih u vršnječke grupe koje će se baviti ovim temama. Važna je edukacija roditelja, staratelja ali i djece o štetnosti supstanci i zavisničkog ponašanja, ali i podizanje svijesti o samom značaju mentalnog zdravlja i odlasku kod psihologa i psihijatra.
MASTER tim
Intervju je nastao u okviru projekta “Osvrt na…-analiza javnih politika u 2023. godini”
