LGBT populacija u Crnoj Gori- društveno prihvatljiva?

Nečelo nediskriminacije koje podrazumjeva da svi ljudi bez izuzetka treba u potpunosti da uživaju svoja ljudska prava i slobode, predstavlja tekovine moderne, demokratske države. Stalno isticanje važnosti ovog načela je sasvim razumljivo jer načelo diskriminacije dovodi do kršenja ljudskih prava i samim tim dovodi do društvenog isključivanja pojedinca ili cijelih društvenih grupa.

Crna Gora kao demokratska i građanska država takođe navodi koliko je načelo nediskriminacije važno za njen razvoj, naročito imajući u vidu težnju države da se pridruži Evropskoj uniji, a članom 8 Ustava Crne Gore zabranjena je bilo koja vrsta diskriminacije, posredna ili neposredna.

Krivični zakon Crne Gore, kojim se uređuje krivično-pravna odgovornost, u članu 159 propisuje krivično djelo povreda ravnopravnosti. Ovim članom je propisana kazna zatvora za lice koje drugome licu, po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, uskrati ili ograniči ljudska prava i slobode utvrđena Ustavom, zakonima ili drugim propisima ili opštim aktima ili potvrđenim međunarodnim ugovorima ili mu na osnovu ove razlike daje povlastice ili pogodnost.

Bez obzira na sva usvojene domaće i međunarodne propise, LGBT osobe se i dalje susreću sa diskriminacijom i društvenim neprihvatanjem, a samim tim LGBT osobe i dalje imaju strah da se javno izjasne o svom seksualnom opredeljenju.

Država treba da uloži napore po pitanju unapređenje položaja LGBT osoba u Crnoj Gori, što se nastoji postići Strategijom za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori 2019-2023 , koja predstavlja izraz kontinuiteta politike Vlade Crne Gore i njene posvećenosti da i dalje radi na unapređenju i zaštiti prava i sloboda LGBT-i osoba.

Strategija se temelji na preporukama brojnih međunarodnih tijela, kojima su sugerisana unapređenja u politici zaštite LGBT-i osoba. Cilj koji se nastoji postići donošenjem ove strategije jeste unaprijeđeno društveno prihvatanje LGBT-i osoba kroz snažniju podršku građana/ki ostvarivanju njihovih prava, jačanju nediskriminatornog karaktera sistema obrazovanja i eliminaciju diskriminacije u pogledu prava LGBT-i osoba na sopstvenu kulturu.

Pored navedenog, kada govorimo o Nacionalnoj strategiji održivog razvoja do 2030. godine, koja kao jedan od ključnih ciljeva koji doprinose održivom razvoju Crne Gore, definiše da treba: „Obezbijediti inkluzivno i kvalitetno obrazovanje i promovisati mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve“. Ovaj cilj treba ostvariti kroz podršku vrijednostima, normama i obrascima ponašanja značajnim za održivost društva, a koji se mogu postići i kroz realizaciju mjera, kao što je eliminacija diskriminacije LGBT osoba i podsticati kulturnu raznolikost kroz osnaživanje kulturne djelatnosti marginalnih i marinalizovanih grupa (mladi, stari, žene, LGBT osobe, osobe sa invaliditetom).

U Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2022. godinu, navedeno je da je Crna Gora umjereno pripremljena u oblasti osnovnih ljudskih prava, i pored strategija koje se usvajaju najveći problem je implementacija. Istaknuto je da je jedna od najranjivijih grupa upravo LGBT populacija, koja je izložena diskriminaciji, govoru mržnje i zločinu iz mržnje.

Konačno, neophodno je u potpunosti uskladiti politike sa evropskim vrijednostima, efikasno ih sprovoditi i stvoriti demokratsku državu u pravom smislu te riječi. Neophodno je edukovati društvo i stvoriti sredinu u kojoj svaka osoba može da bude svoja i da u potpunosti uživa sva prava bez straha i bez osude.

Saša Đuretić

Saradnica u MASTER-u

Tekst je nastao u sklopu projekta “Analizirajmo- analiza javnih politika u Crnoj Gori u 2022. godini”.

X