Volonterizam predstavlja temelj aktivnog građanstva i važan alat za razvoj zajednice. U
savremenom društvu, gdje se sve više govori o pasivnosti mladih, volontiranje se izdvaja kao oblik
angažmana koji podstiče empatiju, solidarnost, odgovornost i društvenu koheziju. Upravo mladi
ljudi imaju ogroman potencijal da kroz volonterski rad postanu nosioci društvenih promjena, kako
u lokalnim sredinama, tako i na nacionalnom nivou.
U kontekstu Crne Gore, gdje je društveni angažman mladih i dalje ograničen različitim izazovima,
postoji jasna potreba za osmišljavanjem strateških i sistemskih mehanizama koji će podstaći
volonterski duh, prepoznati vrijednost volontiranja i uključiti mlade u razvoj zajednice. Uprkos
ogromnom potencijalu, u Crnoj Gori volonterizam mladih još uvijek nije u potpunosti prepoznat i
sistemski podržan.
Ovaj rad ima za cilj da analizira značaj volonterizma, identifikuje prepreke sa kojima se mladi
suočavaju i ponudi prijedloge za kreiranje održivih i mladima važnih volonterskih prilika.
Značaj volonterizma za mlade
Volontiranje mladima pruža priliku za neformalno obrazovanje, razvoj praktičnih vještina i jačanje
samopouzdanja. Kroz volonterski angažman, oni stiču iskustvo: timskog rada, liderstva,
komunikacije i rješavanja problema. Takođe, kroz interakciju s različitim društvenim grupama,
mladi razvijaju empatiju, razumijevanje i osjećaj pripadnosti.
U profesionalnom smislu, volontersko iskustvo obogaćuje biografije mladih, često igra važnu
ulogu u selekcionim procesima za stipendije, studije i poslove, i doprinosi jačanju njihove
zapošljivosti. S druge strane, društvo kroz volonterizam dobija aktivne građane, poboljšanje
kvaliteta života ranjivih grupa, podršku u kriznim situacijama i osnaživanje demokratskih
vrijednosti.
Stanje i izazovi volonterizma u Crnoj Gori
Uprkos zakonskoj regulativi (Zakon o volonterizmu, 2010), volonterizam u Crnoj Gori nije
sistemski razvijen niti dovoljno prepoznat od strane institucija i šire javnosti. Iako postoji niz
organizacija koje se oslanjaju na volonterski rad, njihova sposobnost da sistematski uključuju i
zadrže mlade je ograničena resursima, podrškom i logistikom.
Glavni izazovi sa kojima se mladi suočavaju su:
Nedostatak informacija i vidljivih prilika za volontiranje: Većina mladih nije upoznata sa
postojećim programima i organizacijama koje nude volonterski angažman.
Neprepoznavanje vrijednosti volontiranja u obrazovnom i institucionalnom sistemu:
Volontiranje se rijetko vrednuje kao oblik učenja ili angažmana koji doprinosi ličnom razvoju.
Ekonomske barijere: Mladi iz manje razvijenih sredina često ne mogu da učestvuju zbog
troškova prevoza, hrane ili smještaja, posebno ako se aktivnosti odvijaju u većim gradovima.
Nedostatak podrške i mentorstva: Mladi volonteri često nemaju jasne smjernice, strukturu ili
mentore koji bi ih vodili kroz proces.
Ograničenost prilika koje su tematski zanimljive mladima: Volonterski programi često nijesu
prilagođeni interesovanjima savremene omladine (npr. tehnologija, mentalno zdravlje, zaštita
životne sredine, digitalna komunikacija itd.)
Kako osmisliti prilike koje će biti važne mladima?
Ukoliko želimo da volonterizam postane prirodan dio života mladih u Crnoj Gori, važno je kreirati
inspirativne, dostupne i prilagođene prilike koje, odražavaju njihove interese.
Platforme, aplikacije i društvene mreže treba koristiti za promociju, registraciju i praćenje
volonterskih aktivnosti. Sve volonterske aktivnosti, treba da uključuju priznanje i valorizaciju:
sertifikati, otvorena vrata za praksu, mogućnost za preporuke i bodovanje volontiranja u
obrazovnom sistemu motivišu mlade.
Volonterske prilike treba da pružaju podršku i mentorski pristup: organizacije moraju razviti
programe obuke i mentorske podrške, kako bi se mladi osjećali vođeno i sigurno. Takođe, razvoj
prilika za povezivanje škole i zajednice: uvođenje Dana volontiranja, školskih volonterskih
klubova i partnerstava između obrazovnih institucija i NVO-a mogu biti značajan korak ka jačanju
volonterizma.
Zaključak
Volonterizam nije samo način da mladi pomognu – to je proces učenja, sazrijevanja, osnaživanja
i povezivanja. U zemlji poput Crne Gore, gdje su zajednice male, ali povezane, volonterski rad
može imati ogroman uticaj na izgradnju društvene solidarnosti i društvenog kapitala. Da bismo
podstakli mlade da volontiraju, neophodno je da im ponudimo prave prilike, podršku i priznanje.
Volontiranje tada postaje ne samo alat za društvenu promjenu, već i način života za generaciju
koja dolazi.
Pripremila Nađa Stojanović, članica MASTER tima