Crna Gora spada u područje koje je osjetljivo na klimatske promjene, a sektori koji su najviše pogođeni su zdravlje, poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo. Kao ustavno deklarisana ekološka država, Crna Gora ima obavezu da čuva i unapređuje životnu sredinu i suzbijanje klimatskih promjena, što za rezultat ima sjedinjavanje ciljeva održivog razvoja UN Agende za održivi razvoj 2030 u nacionalne politike.
Naš sagovornik je prisustvovao samitu Svjetske zdravstvene organizacije u Berlinu 2022, gdje je najviše bilo riječi o klimatskim promjenama. Stoga, saradnica u MASTER-u dr Maja Šundić je razgovarala sa dr Nikolom Stojkovićem, ljekarom interne klinike – Ameos Clinic Germany.
Nikola, recite nam prije svega šta podrazumijevamo pod klimatskim promjenama?
Iako je u poslednje vrijeme sve aktuelnija tema o klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem kao o nečemu što će se dogoditi u budućnosti, to je proces koji je u toku. Ekosistemi u Evropi i širom svijeta danas su pod uticajem klimatskih promjena.
Globalne temperature su porasle za oko 1,1°C od 1901. do 2020. godine, ali klimatske promjene se ne odnose samo na povećanje temperature. Takođe uključuju i porast nivoa mora, promjene vremenskih obrazaca kao što su suše i poplave i još mnogo toga. Stvari od kojih zavisimo i koje su neophodne za život — voda, energija, poljoprivreda, ekosistemi i ljudsko zdravlje — doživljavaju posljedice klimatskih promjena. I pored toga što svijetska zajednica ulaže napore da se dalji rast temperature ograniči na ispod 2°C, zabrinjava i činjenica da koncentracija CO2 i dalje raste i dugo ostaje u atmosferi.
Kako klimatske promjene utiču na vodu za piće?
Promjene vodnih resursa mogu imati veliki uticaj na naš svijet i naše živote. Poplave su u današnje vrijeme mnogo zastupljenije u raznim državama Evrope, kao i Balkana.
Nasuprot tome, suša je takođe sve češća. ljudi koriste više vode, posebno za poljoprivredu. Slično kao što se više znojimo kada je napolju vruće, više temperature vazduha dovode do toga da biljke gube ili propuštaju više vode, te im je više vode potrebno za održavanje.
Kako klimatske promjene utiču na ishranu?
Naše snabdijevanje hranom zavisi od klimatskih i vremenskih uslova. Iako poljoprivrednici i istraživači mogu biti u mogućnosti da prilagode neke poljoprivredne tehnike i tehnologije ili razviju nove, nekim promjenama će biti teško upravljati. Povećane temperature, suša i nedostatak vode, bolesti i vremenski ekstremi stvaraju izazove za poljoprivrednike koji nas snabdijevaju osnovnim hranljivim materijama.
Rezultati raznih istraživanja pokazuju da bi usklađivanje javnih politika sa krizama koje se dešavaju moglo da pomogne da se smanji negativan uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi. Kako to klimatske promjene utiču na zdravlje stanovništva?
Klimatske promjene već utiču na zdravlje ljudi. Promjene vremenskih i klimatskih obrazaca mogu dovesti do mnogih oboljenja koja su zastupljena sve više u današnje vrijeme. Toplota je jedna od najsmrtonosnijih vremenskih pojava. Kako temperatura okeana raste, uragani postaju sve jači i vlažniji, što može uzrokovati direktne i indirektne smrti. Suvi uslovi dovode do više šumskih požara, koji donose mnoge zdravstvene rizike. Veća učestalost poplava može dovesti do širenja bolesti, povreda i hemijskih opasnosti koje se prenose vodom. Kako se geografski raspon komaraca i krpelja širi, oni mogu prenijeti bolesti na nove lokacije.
Po navodima Svjetske zdravstvene orgamizacije (WHO) očekuje se da će između 2030. i 2050. klimatske promjene izazvati oko 250 000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje, od neuhranjenosti, malarije i toplotnog udara.
Nedavno ste bili na Samitu Svjetske zdravstvene organizacije u Berlinu.
Recite nam o čemu je na samitu najviše bilo riječi?
Tako je, imao sam priliku da prisustvujem ovom jedinstvenom skupu koji okuplja zdravstene profesionalce iz čitavog svijeta, na čelu sa generalnim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije – dr Tedrosom Adhanom.
Na samom Samitu najviše je bilo riječi o temama koje su najvažnije za očuvanje zdravlja ljudi: Evropski plan za borbu protiv kancera, Uticaj pandemije Corona virusa na zdravlje ljudi, seksualno i reproduktivno zdravlje ljudi, uticaj migracija na zdravlje ljudi i uticaj klimatskih promjena.
Značaj ovakvih skupova je jako veliki jer se na taj način prenose informacije i primjeri dobre prakse iz čitavog svijeta, što omogućava da se u svakoj zemlji standardizuje zdravstvo.
Koje grupe ljudi najviše osjećaju uticaj klimatskih promjena?
Najugroženije grupe, uključujući djecu, starije, ljude sa već postojećim hroničnim oboljenjima, radnike na otvorenom, su u još većem riziku zbog faktora koji utiču na klimatske promjene. Ekstremi u promjenama vremena koji su u poslednjim godinama zastupljeni itekako dovode do sve češće pojave oboljenja kardiovaskularnog sistema, koja su u samom vrhu kada je riječ o smrtnosti.
Po navodima Svjetske zdravstvene organizacije, klimatske promjene potkopavaju mnoge društvene determinante dobrog zdravlja, kao što su sredstva za život, jednakost i pristup zdravstvenoj zaštiti i strukturama socijalne podrške. Ove klimatske osjetljive zdravstvene rizike nesrazmjerno osećaju najugroženiji i najnepovoljniji, uključujući žene, djecu, etničke manjine, siromašne zajednice, migrante ili raseljena lica, starije populacije i one sa osnovnim zdravstvenim problemima.
Da li mozete da povežete klimatske promjene sa mentalnim zdravljem mladih, kako na njih uticu?
Smatram da klimatake promjene utiču na sve sfere našeg zdravlja, pa tako i na mentalno zdravlje. Po navodima Svjetske zdravstvene organizacije brzo rastuće klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju mentalnom zdravlju i psihosocijalnom blagostanju; od emocionalnog stresa do anksioznosti, depresije, tuge i samoubilačkog ponašanja.
Neposredni uticaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje ljudi je da često moraju da se presele, promene posao ili dovedu so gubitka društvene podrške što sve može uticati na mentalno zdravlje ljudi.
Da li ste ispratili Samit o klimatskim promjenama COP27 u Egiptu? Koji su zaključci sa toga skupa?
Ono što je istaknuto na skupu je unapređenje i olakšavanje dogovora u pregovorima koje je od najveće važnosti za predsjedavanje COP27 kako bi se postigli opipljivi rezultati na uravnotežen način.
Ono na čemu su oni radili je zastupljenost i učešće svih relevantnih aktera, posebno ranjivih zajednica i predstavnika zemalja u afričkom regionu koje su sve više pogođene uticajima klimatskih promjena.
Istaknuto je da je imperativ osigurati da su ljudi u centru klimatskih razgovora.
Vlade, privatni sektor i civilno društvo treba da rade, u tandemu, da transformišu način na koji komuniciramo sa našom planetom. Moramo uvesti nova rješenja i inovacije koje pomažu u ublažavanju negativnih uticaja klimatskih promjena. Takođe moramo da repliciramo i brzo unaprijedimo sva druga klimatski prihvatljiva rješenja ka primjeni u zemljama u razvoju.
dr Maja Šundić
saradnica u Mreži za evropske politike- MASTER
Intervju je izrađen u okviru projekta “Analizirajmo- analiza javnih politika u CG 2022”
