U sredini u kojoj živimo i dalje postoje u velikoj mjeri predrasude i barijere kada je riječ o mentalnom zdravlju ili kada je riječ o samoj prevenciji mentalnog zdravlja, pa se na redovne posjete psihologu i psihijatru gleda kao na nešto društveno neprihvatljivo.
Koliko je mentalno zdravlje važno, kako je COVID -19 uticao na mentalno zdravlje mladih i na koji način se može omogućiti mladima da sačuvaju mentalno zdravlje, saradnica u MASTER- u, dr Maja Šundić, je razgovarala sa dr Aleksandrom Fatić, specijalizantkinjom dječje i adolescentske psihijatrije, kako bismo dobili odgovore na ova važna pitanja.
Aleksandra, prije svega recite nam zašto je vrlo važno konstantno raditi na unapređenju mentalnog zdravlja mladih?
Kada se uzme u obzir da skoro 30% svjetske populacije čine mladi, a da se od tog broja gotovo četvrtina bori sa nekim problemom vezanim za mentalno zdravlje, te da njihovo osposobljavanje za dalje adekvatno funkcionisanje utiče na kompletnu civilizaciju, jasno je da je jako važno kako za pojedinca, tako i za kompetno društvo da se radi na očuvanju psihičkog zdravlja i unapređenju istog u svim sferama života.
Da li je veliki broj mladih koji imaju mentalne probleme?
Sama statistička činjenica da se 50% mentalnih poremećaja javlja prije 15. godine, ukazuje na veliki problem koji našem društvu nije jasno vidljiv. Ne uzimajući adolescentske probleme za ozbiljno, roditelji i samo okruženje adolescenata, kako u školi, tako i van nje, vrlo lako mogu da previde mentalne poteškoće koje jedna mlada osoba u tom vulnerabilnom periodu razvoja može da ima. Stoga je sigurno da veliki broj problema prolazi „ispod radara“, dok ne dođe do krupnih posljedica po samu individuu koja je u problemu.
Poznato je da je emotivna stabilnost nešto što stičemo godinama. Da li su mladi svjesni te činjenice? Da li se adolescenti obraćaju za stručnu pomoć i da li znaju kome treba da se obrate?
U pravu ste. Emotivna stabilnost se stiče godinama. Po najnovijim saznanjima, skoro 70% mladih ne dobija adekvatne informacije kako i kome da se obrate kada se osećaju loše, a i ako nađu put do stručnjaka, petina dođe do psihološke pomoći, a samo 3% do ljekarske pomoći. Na sve to vjerovatno utiče neinformisanost kako adolescenata, tako i starijih u njihovom okruženju, a takođe i prisustvo stigme vezane za mentalno zdravlje, što još više onemogućava mladim ljudima da rade na sebi i unapređuju svoje mentalno zdravlje.
Rad Evropske komisije u području mentalnog zdravlja temelji se na međunarodnim politikama, posebno na UN-ovim ciljevima održivog razvoja i na devet globalnih dobrovoljnih ciljeva koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija. Koliko utiče trenutno stanje u svijetu na mlade?
Nestabilne prilike u Evropi i svijetu uopšte, ostavljaju velike posledice na normalan rast i razvoj adolescenata. Nakon pretrpljene Covid pandemije, došlo je do uvećane nestabilnosti u cijelom svijetu, kako na ekonomskom, tako i na socio- političkom polju. Na najvećem udaru su upravo djeca i mladi, kojima je osim onemogućenog mirnog i bezbrižnog djetinjstva i mladosti, onemogućeno i adekvatno emotivno, materijalno i bezbjedonosno zbrinjavanje od strane porodice. Sve to uzimajući u obzir, te konstantu zabrinutost, kako roditelja, staratelja, tako i djece za njihovu budućnost, dolazi se do jasnog zaključka da su djeca preopterećena brigama koje pripadaju svijetu odraslih, što na još jedan način destabilizuje njihovo mentalno zdravlje.
Pomenuli ste COVID-19 čije se posledice i dalje osjećaju. Koliko je upravo COVID pandemija uticala na mentalno zdravlje adolescenata?
Prema podacima UNICEF-a svako sedmo dijete je na globalnom nivou bilo pogođeno mjerama protiv pandemije, dok je skoro 2 milijarde djece prtrpjelo neki gubitak u pogledu obrazovanja, te su se javili znatno veći problemi sa koncentracijom, usvajanjem gradiva, promenljivim raspoloženjem i razdražljivošću. Mnogi adolescenti su se, uz to, susreli i sa gubitkom voljenih i bliskih osoba. Nalazeći se u situaciji s kojom ne umiju i ne mogu sami da se bore, mladi su se više povlačili u sebe, gutali svoje probleme, nemajući stručnu podršku i pomoć u blizini. Sve navedeno je dovelo do povećanog broja suicida među mladima, kao i do intenziviranja već prisutnih ili novonastalih problema tokom pandemije.
Jedna od karakteristika prosječne osobe savremenog doba je nedovoljna briga o mentalnom zdravlju. Većina ljudi uzima zdravo za gotovo svoje psihološko stanje, pa za posledicu često imamo i vrlo česte situacije nasilja. Kako nasilje utiče na mentalno zdravlje mladih?
Upravo tako. Nasilje kao svjetski problem je jedan od najučestalijih faktora koji negativno utiču na mentalno zdravlje mladih. Procjena Svjetske zdrastvene organizacije je da je milijardu djece uzrasta od 12 do 17 godina pretrpjelo neki vid nasilja ili zanemarivanja. Najčešći vidovi nasilja su porodično nasilje, nasilje u školskom okruženju, na internetu, te nasilje od strane intimnog partnera. Adolescenti koji su doživjeli neki oblik nasilja, mogu imati posljedice u vidu depresije, PTSP, te češćeg izlaganja rizičnom ponašanju, tj. zloupotrebi alkohola i drugih supstanci. Uvidom u ove podatke, za očekivati je da sveprisutno nasilje, bude čest okidač za poremećaje mentalnog zdravlja.
Svjesni smo činjenice da mladi sve više vremena provode pored telefona ili računara. Kakav je uticaj društvenih mreža i razvoja tehnologije na mentalno zdravlje mladih?
Koliko su tehnološka otkrića i noviteti poboljšali i olakšali život, toliko su s druge strane, uticali na otuđenost između mladih, kao i dostupnost ne samo kvalitetnog, već i lošeg sadržaja kojem je pristup i više nego olakšan. Sve ovo dovodi do pojačane krize identiteta, gubitka granica između lošeg i dobrog, preispitivanja stavova, nedostatka zdravih životnih temelja. Takođe rasutost pažnje upotrebom mobilnih telefona, dodatno utiče na otežanu koncentraciju mladih. Uz to, porast bolesti zavisnosti, ne samo vezanih za psihoaktivne supstance, već i za upotrebu telefona, interneta, igranje igrica, postaju još jedan realan problem mentalnog zdravlja današnjice.
Ko treba da bude najodgovorniji za očuvanje mentalnog zdravlja mladih?
Podjednaku važnost u očuvanju mentalnog zdravlja mladih imaju kako porodica, tako i društvo, jer je ustanovljeno da na samo zdravlje, ne utiču izolovano genetika i porodica, već i samo okruženje. Zbog toga je jako bitno pružanje adekvatne zaštite u državnim institucijama, posebno u školama, kao i zdrava životna okolina, koja je podržavajuća i stimulišuća za adolescente, te zaštitinički nastrojena i sposobna da stvori uslove za život, učenje i njihovu uspješnu socijalizaciju.
Na koji način zdravstveni sistem prije svega u Crnoj Gori može da utiče na poboljšanje mentalnog zdravlja mladih?
Uključivanjem stručnih lica, prvenstveno doktora, specijalista iz oblasti mentalnog zdravlja u kreiranje strategija i akcionih planova za unapređenje položaja mladih, kako bi se došlo do poboljšanja njihove trenutne pozicije. Takođe, potrebno je omogućiti što lakšu dostupnost stručnim licima i podršci kada im je potrebna i usmjeriti ih na relevantne adrese za odgovore na njihova pitanja, od internet stranica koje pružaju mentalnu pomoć, preko psiholoških radionica do ambulanti u kojima će moći da se obrate za razgovor sa stručnim ljudima. Uz navedeno, neophodno je kreirati sistem podrške, kako bi im ista bila dostupna u svakom momentu.
I za sam kraj, da li smatrate da bi veće učešće mladih u stvaranju adekvatnog i bezbjednog društva poboljšalo njihov položaj, a samim tim i mentalno zdravlje?
Svakako da bi mišljenje adolescenata bilo jako značajno pri stvaranju strategija za unapređenje njihove pozicije u društvu, posebno vezano za njihov zdrav razvoj, kako fizički, tako i psihički. Uz to, takođe vjerujem da bi bilo još značajnije da se dodatno radi na jačanju tolerancije među mladima, njihovom međusobnom razumijevanju, kroz razmjenu stečenih znanja i zdravih obrazaca ponašanja putem edukativnih aktivnosti, kako bi svi oni direktno uticali na stvaranje boljeg društva u kom živimo, jer na mladima svijet ostaje.
dr Maja Šundić
Saradnica u Mreži za evropske politike- MASTER
Intervju je sproveden u okviru projekta “Analizirajmo- analiza javnih politika u CG 2022. “
