U savremenom svijetu, vještačka inteligencija (AI) predstavlja most između mašte i stvarnosti, otvarajući vrata ka novim horizontima. U svjetlu brzog tehnološkog napretka, postavlja se pitanje: kako će ova tehnologija oblikovati našu budućnost? Ovaj esej istražuje uticaj AI na različite industrije, etičke dileme koje proizilaze iz njene primjene, kao i načine na koje možemo osigurati njen odgovoran razvoj, posebno kroz prizmu vidljivosti nauke i njenog značaja za mlade.
Uticaj vještačke inteligencije na različite industrije
Vještačka inteligencija već transformiše brojne sektore, od obrazovanja do zdravstva. Njeni korijeni sežu u sredinu 20. vijeka, kada su pioniri poput Alana Turinga i Johna McCarthyja postavili temelje za ono što danas nazivamo AI. Prvi značajan korak u razvoju AI dogodio se 1950. godine, kada je Turing predložio Turingov test, postavljajući pitanje o sposobnosti mašine da oponaša ljudsko razmišljanje.
U obrazovanju, AI omogućava personalizovane pristupe učenju. Tokom 1980-ih, kada su se pojavile prve edukativne platforme, mogućnosti su se značajno proširile. Danas, platforme koje koriste algoritme za analizu podataka prepoznaju slabosti učenika i pružaju dodatne resurse. U zdravstvu, AI igra ključnu ulogu u unapređenju dijagnostike. Prvi sistem za dijagnostiku zasnovan na AI, MYCIN, razvijen je 1970-ih godina i mogao je identifikovati bakterijske infekcije i preporučiti tretman izliječenja. Prema poslednjem izveštaju Evropske komisije iz 2023. godine, AI se koristi za predikciju bolesti i unapređenje tretmana, čime se smanjuju troškovi i povećava efikasnost zdravstvenog sistema.
AI takođe optimizuje proizvodne procese u industriji, omogućavajući automatizaciju i analizu podataka u stvarnom vremenu. Koncept pametnih fabrika, koji se razvio u poslednjoj deceniji, donosi brže i efikasnije donošenje odluka, kao i veću produktivnost.
Ključne etičke dileme
Međutim, uz ove prednosti dolaze i ozbiljne etičke dileme. Kako se tehnologija razvijala, tako su se javila pitanja o privatnosti, sigurnosti podataka i mogućnostima zloupotrebe. Kako osigurati da AI ne bude korišćen za kršenje ljudskih prava? Kako spriječiti da automatizacija ne dovede do gubitka radnih mjesta? Ove dileme zahtijevaju otvorenu diskusiju među naučnicima, donosiocima odluka i društva.
Razvoj autonomnih oružja, na primer, postavlja pitanje o etici ratovanja: da li bi mašine trebalo da donose odluke o životu i smrti? Ova pitanja su postavljena već tokom 1980-ih, ali su danas postala još relevantnija. Razgovori o odgovornosti za djelovanje AI sistema i zaštiti privatnosti korisnika su imperativ u savremenom društvu.
Održivi razvoj vještačke inteligencije
Da bi razvoj vještačke inteligencije bio odgovoran, potrebno je uspostaviti jasne smjernice i regulative. U ovom kontekstu, razgovarala sam sa Ninom Drakulić iz organizacije Montenegro Robotics. Na pitanje kako organizacija vidi primjenu vještačke inteligencije u budućnosti u Crnoj Gori, Nina je odgovorila da AI ima potencijal da unaprijedi obrazovanje i zdravstvo, čineći ih efikasnijim. Takođe, naglasila je važnost uspostavljanja etičkih smjernica kako bi se spriječila zloupotreba. ,,Obrazovanje o etičkim pitanjima i odgovorno korišćenje tehnologije su od suštinskog značaja”, dodala je.
Pored toga, regulative poput Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR) iz 2018. godine postavile su standarde za zaštitu privatnosti u digitalnom svijetu. Ova pravila naglašavaju važnost transparentnosti u korišćenju podataka i daju korisnicima više kontrole nad njihovim ličnim informacijama.
Vidljivost nauke i njen značaj za mlade
Vještačka inteligencija nije samo tehnologija budućnosti; ona je sredstvo za osnaživanje mladih i njihovo aktivno uključivanje u društvo. Nauka i tehnologija trebaju biti vidljive, dostupne i inspirativne za nove generacije. Uloga obrazovnih institucija i organizacija je da pruže mladima alate i znanja potrebna za razumevanje i primjenu AI.
Učestvujući u projektima koji promovišu STEM obrazovanje, mladi mogu steći neophodne veštine i znanja kako bi se uspješno uključili u digitalnu ekonomiju. Ove aktivnosti ne samo da podstiču kreativnost, već i pomažu u razvoju kritičkog mišljenja i rješavanja problema.
Zaključak
U svjetlu svih pomenutih aspekata, vještačka inteligencija se pojavljuje kao dvosjekli mač, nudeći neviđene mogućnosti, ali i izazove. Kroz etičke smjernice i regulative, možemo osigurati da razvoj AI bude odgovoran i u skladu sa ljudskim pravima. Ova tehnologija, kada se koristi pravilno, može unaprijediti naše živote, donoseći efikasnost i inovacije. Stoga, važno je ne samo razumjeti njene prednosti, već i biti svjestan potencijalnih nedostataka. Uključivanje mladih u nauku i tehnologiju postaje ključno, jer su oni budući lideri i inovatori. U ovom uzbudljivom putovanju prema digitalnoj budućnosti, znanje, etika i kreativnost će biti naši najbolji saveznici.
Literatura
- Turing, A. M. (1950). Computing Machinery and Intelligence. Mind, 59(236), 433-460.
- McCarthy, J. (1956). A Proposal for the Dartmouth Summer Research Project on Artificial Intelligence.
- Evropska komisija. (2023). The State of AI in Europe.
- Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR). (2018).
- Drakulic, N. Intervju, Montenegro Robotics.
Nađa Stojanović, MASTER
Tekst je nastao u sklopu projekta “Analizirajmo- analiza javnih politika u 2022. godini”
