Mreža za evropske politike – MASTER objavila je policy dokument pod nazivom „Ko bira direktore škola?“, uz podrškuBIRN-a (Balkan Investigative Reporting Network) i Građanske alijanse, u okviru istraživanja o transparentnosti, odgovornosti i upravljanju u obrazovnom sistemu Crne Gore. Ovaj dokument analizira sistem imenovanja direktora obrazovno-vaspitnih ustanova u Crnoj Gori, sa fokusom na njegovu usklađenost sa principima transparentnosti, profesionalnosti i meritokratije.
Istraživanje je sprovedeno tokom februara i marta 2026. godine i imalo je za cilj da pruži sveobuhvatan uvid u formalne procedure izbora direktora, ali i način na koji se one primjenjuju u praksi. Dokument je zasnovan na kombinaciji kvalitativne i kvantitativne metode, desk analize važećeg normativnog i institucionalnog okvira, komparativne analize evropskih modela, kao i anketnog istraživanja sprovedenog na uzorku od 440 ispitanika, među kojima dominiraju zaposleni u obrazovanju.
Nalazi istraživanja ukazuju na postojanje značajnog raskoraka između formalno uspostavljenih procedura i njihove primjene u praksi. Iako zakon predviđa konkursne postupke, provjeru kompetencija i uključivanje više aktera u proces odlučivanja, rezultati pokazuju da se konkursi često doživljavaju kao formalnost, sa unaprijed poznatim ishodom.
Posebno je izražena percepcija političkog uticaja u procesu imenovanja direktora. Velika većina ispitanika smatra da politički faktori imaju ključnu ulogu u donošenju odluka, što dovodi u pitanje princip meritokratije i profesionalnog napredovanja. Istovremeno, značajan broj ispitanika ukazuje na nedostatak jasnih i dosljedno primijenjenih kriterijuma, kao i na ograničenu dostupnost obrazloženja odluka, što dodatno utiče na percepciju netransparentnosti sistema.
Istraživanje takođe ukazuje na nizak nivo povjerenja u pravičnost zapošljavanja u obrazovanju, kao i na osjećaj pritiska među zaposlenima da budu politički lojalni kako bi zadržali posao ili napredovali.
Praksa čestih smjena direktora i imenovanja vršilaca dužnosti dodatno narušava stabilnost rada obrazovno-vaspitnih ustanova i kontinuitet njihovog razvoja.
Dodatni uvid u funkcionisanje sistema pruža analiza događaja iz 2021. godine, kada su sprovedene masovne smjene direktora u velikom broju obrazovnih ustanova. Ove odluke dovele su do značajnog broja sudskih postupaka, od kojih je većina okončana u korist razriješenih direktora, uz finansijske posljedice po državni budžet, što dodatno ukazuje na slabosti postojećeg sistema.
Komparativna analiza modela iz Slovenije i Finske pokazuje da uspješni sistemi imenovanja direktora počivaju na jasno definisanim profesionalnim standardima, transparentnim procedurama i uključivanju većeg broja aktera u proces odlučivanja, uz ograničen prostor za diskreciono odlučivanje.
Na osnovu sprovedene analize, dokument predlaže unapređenje sistema kroz preciznije normativno uređenje i jačanje institucionalnih mehanizama. Ključne preporuke odnose se na unapređenje primjene kompetencijskog okvira, uvođenje transparentnog bodovanja i javnog rangiranja kandidata, jačanje uloge nezavisnih stručnih komisija, povećanje transparentnosti postupaka, kao i unapređenje mehanizama nadzora i pravne zaštite.
Način imenovanja direktora škola prevazilazi administrativno pitanje i direktno utiče na kvalitet obrazovnog procesa, profesionalnu klimu u ustanovama i povjerenje građana u institucije.
Unapređenje ovog sistema predstavlja važan korak ka izgradnji obrazovanja zasnovanog na principima odgovornosti, jednakih mogućnosti i profesionalnih standarda.