Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, broj Roma i Egipćana u Crnoj Gori iznosi nešto više od 8 hiljada, dok Savjet Evrope procjenjuje da je danas taj broj znatno veći – oko 25 hiljada.
Crna Gora sa međunarodnim partnerima kroz brojne aktivnosti radi na integraciji i poboljšanju uslova života ove populacije, međutim Romi i Egipćani i dalje predstavljaju najugroženiju kategoriju društva.
Istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava pokazuju da više od polovine ispitanika smatra da su romska i egipćanska populacija u najvećem broju žrtve diskriminacije i da je najveći stepen etničke distance prema Romima, a predrasude koje prate ovu zajednicu predstavljaju osnovne razloge za njihovo društveno isključivanje.
Preko 50% mladih pripadnika RE populacije nema završen nikakav nivo školovanja, dok stopa završavanja srednje škole iznosi svega 3%. Prema istraživanju UNICEF-a i MONSTAT-a, glavni uzrok nedostatka obrazovanja predstavlja siromaštvo djece romskog i egipćanskog porijekla, jer mnoga domaćinstva nisu u mogućnosti da pokriju troškove potrebnih materijala, prevoza i hrane. Pored finansijskih ograničenja, glavni razlozi zbog kojih romska i egipćanska djeca ne idu u školu su diskriminacija i zlostavljanje, nemogućnost sticanja osnovnih znanja i vještina u svom okruženju i jezička barijera. Ovo dovodi do niskog nivoa zaposlenosti, što je upravo i jedan od najvećih problema sa kojim se Romi i Egipćani u Crnoj Gori suočavaju.
Nedostatak volje poslodavaca da pruže zaposlenje i priliku za rad pokazuje činjenica da je preko 80% pripadnika ove populacije nezaposleno, dok većina zaposlenih Roma i Egipćana radi na neformalnim i nesigurnim radnim mjestima.
Porodično nasilje u najvećoj mjeri pogađa romsku i egipćansku populaciju, a razlog su nespremnost samih žrtava da prijave nasilje, kao i visok stepen prihvatanja tog nasilja. Istraživanje MONSTAT-a i UNICEF-a za Crnu Goru iz 2018. godine pokazuje da je oko 64% djece koja žive u romskim naseljima bilo izloženo nekom obliku psihološkog ili fizičkog kažnjavanja od strane odraslih članova domaćinstva.
Zastupljenost dječijih brakova među romskoj i egipćanskog populaciji znatno je veća nego kod ostatka stanovništva Crne Gore. Dječiji brak, koji predstavlja oblik prisilnog braka bez punog i slobodnog pristanka jedne ili obije strane, jos uvijek je značajan problem sa kojima se suočava RE populacija u Crnoj Gori. U ovim zajednicama se smatra da sklapanje braka osigurava ekonomsku stabilnost, pa nedostatak obrazovanja, loš ekonomski status i pritisak zajednice dovode do toga da se u 42% slučajeva partneri nisu poznavali prije samog ulaska u brak, što pokazuje istraživanje Centra za romske inicijative iz 2015. godine.
Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2022. godinu pokazuje da Romi i Egipćani u sve većoj mjeri ostaju izloženi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Takođe ukazuje na probleme kao što su nasilje nad djecom, ugovoreni dječiji brakovi i prisilno prosjačenje među zajednicama Roma i Egipćana.
U cilju unapređenja stanja i položaja romske i egipćanske zajednice kroz uključivanje u društveni, ekonomski, politički i kulturni život Crne Gore, ostvarivanje prava koja im garantuju Ustav i drugi pravni akti, kao i borbu protiv svih oblika diskriminacije, Vlada je donijela Strategiju socijalne inkluzije Roma i Egipćana za period 2021-2025, a možemo reći da u proteklim godinama jeste ostvaren određeni napredak kada je u pitanju položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori.
Međutim, potrebno je smanjiti još uvijek prisutne socijalne razlike u društvu, obezbijediti jednake mogućnosti svim građanima i poboljšati pravni okvir za promovisanje i zaštitu prava romske i egipćanske populacije. Ukoliko se da doprinos, kako državnih institucija, nevladinog sektora, tako i građana Crne Gore, možemo učiniti da se Romi i Egipćani osjećaju kao ravnopravni pripadnici ovog društva.
Jana Ivanović
saradnica u MASTER-u
tekst je izrađen u okviru projekta “Analizirajmo- analiza javnih politika u Crnoj Gori u 2022.”