Usvajajući jedinstvenu terminnologiju u odnosu na Evropski upravni prostor, zemlje članice Evropske unije, posredno su usvojile i načela javne uprave koja su proizašla iz dobro ustanovljene prakse pojedinih zemalja članica Evropske unije, i shodno tome iznjedrile sledeća načela na kojima se zasniva upravno pravo većine država koje su u sastavu Evropske unije, a to su:
1. odgovornosti (accountability) – u odnosu na postignuti učinak djelovanja, koji se sastoji od sposobnosti upravljanja javnim sektorom, javnim preduzećima i javnim finansijama;
2. pouzdanosti i predvidivosti (pravnoj sigurnosti) – označava istrajnost u poštovanju pravila, reformu zakonodavstva i regulative, kao i funkcionalno sudstvo;
3. otvorenosti i transparentnosti – sadrži informacijsku otvorenost (pasivno i aktivno pravo na informaciju), trajnost pravila i jasnoću regulacije;
4. participaciji – odnosno intenzivnom učešću građana u političkome procesu, a navedeno podrazumijeva učešće svih onih kojih se određeni problem tiče (stake – holders), osiguranje susreta javnog i privatnog sektora (interfacing), decentralizaciju, jačanje lokalne i regionalne samouprave te saradnju s nevladinim sektorom.
Kada je konketno riječ o otvorenosti javne uprave, sa akcentom na njenu vidljivosti i dostupnost građanima, kao jedno od načela EU, i države kandidatkinje za članstvo u EU potrebno je obavezati na ostvarivanje transparetnosti u upravnoj praksi, a jedna od najvažnijih stvari na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji jeste reforma javne uprave, koja zahtjeva konstanstno usavršavanje i poboljšanje u svim oblastima.
Strategija reforme javne uprave 2022-2026. godinu navodi ključne vrijednosti reforme javne uprave, a to se može postići ukoliko bude zasnovana na raznolikosti, ravnopravnosti, inkluziji, antidiskriminaciji i jednakim mogućnostima za sve.
U sklopu našeg rada sproveli smo Istraživanje o zadovoljstvu građana radom javne uprave i tom prilikom smo imali priliku da čujemo sugestije građana, koji navode da je potreban efikasniji, efiktivniji rad i znatno bolja komunikacija između samih resora u Vladi, što bi itekako doprinijelo boljem radu. Naročito ističu da je potrebna modernizacija koja bi i dovela do efikasnosti i efektivnosti. Pored toga građani navode da je neophodno zaposliti ljudi koji mogu da odgovore zadatku, a da državne institucije treba da pruže informacije, kojima građani mogu lako da pristupe.
Koliko je transparentnost javne uprave važna za običan život građana najbolje možemo i vidjeti na primjeru Evropske unije, koji nakon svih godina, kao svoja najveća dostignuća navode da su svojim radom uspjeli osigurati mir i funkcionalno jedinstveno tržište, prevashodno zbog činjenice da oni za svoj rad isključivo odgovaraju građanima.
U izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2022. godinu istaknuto je da je ostvaren ograničen napredak, u vidu donošenja nove Strategije, i da je potrebno intenzivno raditi na njenoj adekvatnoj implementaciji. Naročito je istaknuto da je potrebno poboljšati pristup građana javnim informacijama, a to je neophodno postići izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacija, u skladu sa principima dobre javne uprave.
Konačno, potrebno je u potpunosti uskladiti politike sa evropskim preporukama, u cilju stvaranja funkcionalne države, koja je u potpunosti u službi građanina, a da u današnjem dinamičnom svijetu otvorena uprava i slobodan pristup informacijama idu u skladu sa modernim vremenom i potrebama građana.
Saša Đuretić
saradnica u MASTER-u
Tekst je nastao u sklopu projekta “Analizirajmo- analiza javnih politika u Crnoj Gori u 2022. godini”