Rodna ravnopravnost ne smije ostati tema strategija i deklaracija – potrebne su promjene u institucijama, političkim partijama i procesima odlučivanja
Mreža za evropske politike – MASTER, je juče, 15. juna 2026. organizovala u Hotelu Podgoricaokrugli sto „Lokalno za ravnopravno“, u okviru istoimenog projekta koji se realizuje uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava kroz konkurs „Podrška inicijativama za unapređenje rodne ravnopravnosti“.
Završni događaj okupio je predstavnice i predstavnike državnih institucija, lokalnih samouprava, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i ekspertkinje za rodnu ravnopravnost, sa ciljem predstavljanja rezultata projekta, razmjene iskustava i definisanja preporuka za unapređenje položaja žena i rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou.
Otvarajući skup, Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, naglasila je da je unapređenje rodne ravnopravnosti jedan od ključnih prioriteta Ministarstva, te da je u prethodnom periodu ostvaren značajan napredak u jačanju institucionalnog i normativnog okvira za zaštitu i unapređenje prava žena.
Ona je podsjetila da Ministarstvo kontinuirano podržava projekte organizacija civilnog društva koji doprinose osnaživanju žena, njihovom većem učešću u procesima odlučivanja i promociji ravnopravnosti u svim segmentima društva, te najavila usvajanje novog Zakona o rodnoj ravnopravnosti, kojim će dodatno biti unaprijeđeni postojeći mehanizmi zaštite i stvoreni uslovi za efikasniju primjenu politika rodne ravnopravnosti na nacionalnom i lokalnom nivou.
U uvodnom obraćanju, izvršna direktorica Mreže za evropske politike – MASTER, Andrea Popović, poručila je da se rodna ravnopravnost ne može posmatrati isključivo kroz procente zastupljenosti, statistiku ili broj usvojenih dokumenata, već prije svega kroz pitanje da li društvo koristi puni potencijal svojih građana i građanki.
„Rodna ravnopravnost nije pitanje političke korektnosti, već pitanje kvaliteta demokratije, razvoja i dobrog upravljanja. Nijedna država ne može ostvariti svoj puni razvojni potencijal ukoliko ne koristi znanje, iskustvo, kompetencije i liderstvo polovine svog stanovništva. Kada za stolom na kojem se donose odluke sjede ljudi sličnih iskustava i sličnih perspektiva, dobijamo ograničena rješenja. Kada za tim stolom sjede žene i muškarci, različite generacije i različita profesionalna iskustva, dobijamo kvalitetnije politike, kvalitetnije odluke i kvalitetnije društvo“, istakla je Popović.
Govoreći o evropskim integracijama, Popović je naglasila da rodna ravnopravnost predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti Evropske unije i horizontalni princip koji mora biti integrisan u sve javne politike.
„Uspjeh evropskih integracija neće se mjeriti samo brojem zatvorenih pregovaračkih poglavlja, već i time koliko smo evropske vrijednosti pretvorili u svakodnevnu praksu. Pitanje rodne ravnopravnosti istovremeno je pitanje ljudskih prava, demokratske zrelosti društva i sposobnosti institucija da kreiraju politike koje odgovaraju potrebama svih građana i građanki“, poručila je Popović.
Posebnu pažnju učesnika izazvalo je predstavljanje rezultata istraživanja sprovedenog u svih 25 crnogorskih opština, koje je ukazalo na ozbiljne strukturne izazove kada je riječ o zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja na lokalnom nivou.
Rezultati istraživanja pokazali su da Crna Gora trenutno nema nijednu predsjednicu opštine, dok žene čine svega 14 odsto izvršnog rukovodstva lokalnih samouprava, naspram 86 odsto muškaraca. Takođe, analiza je pokazala da značajan broj opština i dalje nema usvojene lokalne akcione planove ili strategije za rodnu ravnopravnost, kao ni razvijene mehanizme za sistemsko uključivanje rodne perspektive u procese planiranja i odlučivanja.
U okviru događaja premijerno je prikazan dokumentarni film „Glas žena sa lokala“, koji kroz lične priče i iskustva žena iz različitih krajeva Crne Gore prikazuje izazove sa kojima se suočavaju u profesionalnom, političkom i društvenom angažmanu, ali i primjere uspješnih žena koje svojim radom mijenjaju zajednice u kojima žive.
Predstavljena je i publikacija „Rodna ravnopravnost u lokalnim politikama – preporuke i alatke“, koja objedinjuje rezultate istraživanja, pregled stanja u lokalnim samoupravama, identifikovane izazove, primjere dobre prakse, kao i konkretne preporuke za unapređenje rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou.
Nakon prezentacionog dijela programa uslijedila je panel diskusija tokom koje su učesnice otvorile neka od najvažnijih pitanja koja se odnose na položaj žena u javnom i političkom životu Crne Gore.
Zamjenica gradonačelnika Glavnog grada, Nađa Ljiljanić, ukazala je na raskorak između deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti i stvarnih prioriteta u procesima donošenja odluka.
„Vrlo često možemo čuti snažne poruke o podršci ženama, osnaživanju i ravnopravnosti. Međutim, kada dođe trenutak da se donose budžeti i raspoređuju sredstva, upravo pitanja koja se odnose na položaj žena i unapređenje njihovih prava nerijetko ostaju po strani. Zato je važno da ne odustanemo od insistiranja na ovim temama i da kontinuirano podsjećamo da rodna ravnopravnost nije dodatak javnim politikama, već njihov sastavni dio“, poručila je Ljiljanić.
Ona je posebno govorila o govoru mržnje, mizoginiji i online nasilju kojem su izložene žene u javnom i političkom životu, ocjenjujući da takvo okruženje predstavlja jedan od razloga zbog kojih se mnoge žene ne odlučuju da uđu u politiku ili da se aktivnije uključe u javni život.
Ekspertkinja za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak govorila je o položaju žena unutar političkih partija, ocjenjujući da se jedan od ključnih uzroka nedovoljne zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja nalazi upravo unutar partijskih struktura.
Prema njenim riječima, formalne kvote i zakonska rješenja ne mogu dati puni rezultat ukoliko političke partije ne funkcionišu na demokratskim principima i ukoliko napredovanje unutar partija nije zasnovano na radu, kompetencijama i rezultatima.
„Suština problema vrlo često nije u zakonima, već u partijama. Potrebne su nam političke organizacije koje žive demokratski život svojih organa, koje prepoznaju kvalitet i koje omogućavaju da žene napreduju na osnovu znanja, rada i doprinosa, a ne na osnovu neformalnih mreža moći“, istakla je Drobnjak.
Profesorica dr Nikoleta Đukanović govorila je o primjeni zakonskih odredbi koje se odnose na političku participaciju žena, podsjećajući da su tokom prethodnih lokalnih izbora zabilježeni brojni primjeri izbornih lista koje nijesu bile u potpunosti usklađene sa zakonskom normom koja predviđa najmanje 30 odsto zastupljenosti žena.
Ona je ocijenila da zabrinjava činjenica da se čak ni minimalni zakonski standardi ne poštuju dosljedno, te upozorila da formalno prisustvo žena na izbornim listama nije dovoljno ukoliko ne postoji stvarna spremnost političkih aktera da ženama omoguće ravnopravno učešće u procesima odlučivanja.
Koordinatorka za pitanja rodne ravnopravnosti u Mreži za evropske politike – MASTER, Saša Đuretić, govorila je o značaju pune primjene postojećeg zakonodavnog i strateškog okvira u oblasti rodne ravnopravnosti, naglašavajući da najveći izazov danas više nije usvajanje novih politika, već njihova dosljedna implementacija.
Ona je istakla da će MASTER i u narednom periodu nastaviti da radi na osnaživanju žena, unapređenju njihovog učešća u procesima odlučivanja, praćenju stanja u lokalnim samoupravama i zagovaranju konkretnih institucionalnih rješenja koja će doprinijeti stvaranju ravnopravnijeg i inkluzivnijeg društva.
U završnom dijelu događaja zaključeno je da je Crna Gora u prethodnim godinama ostvarila napredak u unapređenju normativnog okvira za zaštitu prava žena i promociju rodne ravnopravnosti, ali da stvarni izazovi ostaju vidljivi upravo na nivou primjene politika i zastupljenosti žena na pozicijama odlučivanja.
Učesnice i učesnici okruglog stola saglasili su se da rodna ravnopravnost ne smije ostati samo pitanje zakona, strategija i formalnih obaveza, već mora postati sastavni dio svakodnevnog rada institucija, političkih partija i lokalnih samouprava. Istaknuto je da društvo koje ne koristi znanje, iskustvo, liderstvo i potencijal svojih građanki ne gubi samo na ravnopravnosti, već i na kvalitetu razvoja, demokratije i ukupnom društvenom napretku.
Projekat „Lokalno za ravnopravno“ realizovala je Mreža za evropske politike – MASTER uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, sa ciljem jačanja kapaciteta žena, unapređenja njihovog učešća u procesima odlučivanja i promocije rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou širom Crne Gore.
