Master Aktuelnosti Neophodno zajedničko angažovanje na inkluziji mladih OSI

Neophodno zajedničko angažovanje na inkluziji mladih OSI

Tapiserija ljudskosti je isprepletana raznovrsnim nitima, pri čemu svaka predstavlja jedinstvenu osobu sa svojim snagama, iskustvima i izazovima. Među tim nitima su osobe sa invaliditetom, čiji su životi često obilježeni preprekama koje ometaju njihovo potpuno učešće u društvu. Zaštita ovih pojedinaca zahtijeva višedimenzionalni pristup koji podržava njihova osnovna prava i podstiče inkluzivno okruženje u kojem mogu napredovati.

Zatiranje diskriminacije i promocija zaštite osoba sa invaliditetom predstavljaju temeljne obaveze na međunarodnom nivou, poduprte brojnim konvencijama i dokumentima. U srcu ove zaštite leži snažan pravni okvir. Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD), usvojena od strane Ujedinjenih nacija 2006. godine, stoji kao svetionik nade. Ovaj značajan sporazum prepoznaje inherentno dostojanstvo i jednaka prava svih osoba sa invaliditetom, definišući njihovo pravo na slobodu od diskriminacije, pristup obrazovanju i zapošljavanju, kao i učešće u javnom životu. CRPD dodatno naglašava važnost pristupačnosti, zahtijevajući od država da uklone fizičke, socijalne i komunikacione barijere koje ometaju puno i efikasno učešće osoba sa invaliditetom.

CRPD propisuje širok spektar prava za osobe sa invaliditetom, uključujući:

  • Neraspoloživost diskriminaciji na bilo kojoj osnovi invaliditeta (član 2),
  • Pravo na život, slobodu i sigurnost ličnosti (član 4),
  • Pravo na nediskriminatorski pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i društvenim uslugama (članovi 24-27),
  • Pravo na participaciju u društvenom i političkom životu (član 29).

Evropska komisija je usvojila nekoliko preporuka za zaštitu lica sa invaliditetom. Ove preporuke su zasnovane upravo na CRPD-u. kao i na drugim relevantnim međunarodnim i regionalnim dokumentima. Glavna preporuka Evropske komisije je da se osigura da lica sa invaliditetom imaju jednaka prava i mogućnosti kao i druga lica u svim sferama života. Ovo uključuje obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvenu zaštitu, pristup pravu i uslugama, društvenom životu i politici. Međunarodni okvir za zaštitu osoba sa invaliditetom predstavlja snažan mehanizam za promociju njihovih prava i inkluzije u društvu. Države potpisnice dužne su da usklade svoje nacionalne propise sa odredbama ovih dokumenata i osiguraju njihovo sprovođenje u praksi.

Izvan pravnih okvira, efikasna zaštita zahtijeva promjenu društvenih stavova. Stereotipi i predrasude prema osobama sa invaliditetom često dovode do marginalizacije i isključenja. Suočavanje sa ovim predrasudama zahtijeva kampanje edukacije i podizanja svijesti koje izazivaju netačna uvjerenja i promovišu razumijevanje. Dodatno, uključivanje perspektive invaliditeta u razvoj politika i donošenje odluka osigurava da se potrebe i glasovi osoba sa invaliditetom čuju i adresiraju. Tehnologija igra ključnu ulogu u rušenju prepreka i osnaživanju osoba sa invaliditetom. Pomagala, poput čitača ekrana i pomagala za komunikaciju, mogu prevazići jaz između ograničenja i sposobnosti. Investiranje u pristupačne tehnologije i promovisanje njihove upotrebe omogućava osobama sa invaliditetom da učestvuju u obrazovanju, zapošljavanju i društvenom životu na jednak način. Osim toga, stvaranje podržavajućeg i inkluzivnog okruženja ključno je za zaštitu osoba sa invaliditetom. To uključuje promovisanje pristupačnih fizičkih prostora, obezbjeđivanje odgovarajuće zdravstvene zaštite i podrške, kao i promovisanje socijalne inkluzije putem programa za zajednicu i pozitivne medijske reprezentacije. Stvaranjem okoline u kojoj se svako osjeća vrednovano i osnaženo, možemo njegovati društvo koje prihvata raznolikost i slavi jedinstvene doprinose svih pojedinaca. Put ka potpunoj i efikasnoj zaštiti osoba sa invaliditetom je kontinuiran. Međutim, poštovanjem međunarodnih propisa, promovisanjem inkluzivnih stavova i usvajanjem tehnoloških dostignuća, možemo stvoriti svijet gdje barijere padaju i osobe sa invaliditetom mogu ostvariti svoj puni potencijal.

Crna Gora je ratifikovala Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom 2010. godine. Zakonodavstvo Crne Gore u oblasti zaštite osoba sa invaliditetom usklađeno je sa odredbama Konvencije. Crnogorski Ustav se ponosi snažnim garancijama za nediskriminaciju na osnovu invaliditeta i priznaje posebnu zaštitu osoba sa invaliditetom. Ova osnovna posvećenost pruža čvrst temelj za dalje zakonodavstvo. Zakon o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom predstavlja centralni pravni stub. On definiše specifične zaštite protiv diskriminacije u različitim sferama, uključujući obrazovanje, zapošljavanje i pristup javnim objektima. Strategija zaštite osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti (2022-2027) za cilj ima stvaranje društva u kojem su lica sa invaliditetom uključena na ravnopravnoj osnovi u svim sferama života. Ovo se postiže kroz nekoliko ključnih ciljeva:

1. Eliminacija diskriminacije:  Strategija nastoji da iskorijeni sve oblike diskriminacije prema licima sa invaliditetom u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite, pristupa pravu i uslugama, društvenom životu i politici.

2. Promovisanje jednakosti: Cilj je da se obezbijede jednake mogućnosti i uslovi za lica sa invaliditetom tako da mogu puno i efektivno učestvovati u društvu na istim osnovama kao i druga lica.

3. Podizanje svijesti: Strategija ima za cilj da se poveća svijest o pravima i potrebama lica sa invaliditetom u svim segmentima društva, uključujući javnu upravu, medije i civilno društvo.

4. Dostupnost: Strategija se zalaže za stvaranje fizički i informativno dostupnog okruženja za lica sa invaliditetom, uključujući javne prostorije, usluge, informacije i komunikaciju.

5. Samoodređivanje i uključivanje: Strategija promoviše autonomiju i samoodređivanje lica sa invaliditetom, kao i njihovo aktivno uključivanje u kreiranje i sprovođenje politika vezanih za njih.

6. Međusobna saradnja: Za postizanje ovih ciljeva, strategija naglašava značaj međusobne saradnje između vlade, civilnog društva, lica sa invaliditetom i njihovih organizacija, privatnog sektora i akademske zajednice.

Strategija za zaštitu lica sa invaliditetom je značajan korak ka stvaranju inkluzivnog i bezbarijernog društva za sve građane. Njeno uspješno sprovođenje će doprinijeti punoj integraciji lica sa invaliditetom u crnogorsko društvo i omogućiti im da u potpunosti iskoriste svoje potencijale. Uspjeh ove strategije u praksi za sada varira. Naporima ka pristupačnoj infrastrukturi dobija zamah, sa propisima koji uređuju standarde gradnje i pristupačnost javnog prevoza polako se ukorenjuju. Međutim, dosljedna implementacija i šire pokrivanje ostaju prepreke. Crna Gora se ponosi visokim stepenom upisa djece sa invaliditetom u škole sa redovnim programom. Međutim, obezbjeđivanje kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja zahtijeva više specijalizovane podrške nastavi i prilagođavanje pristupačnosti. Promovisanje radnih prilika za osobe sa invaliditetom ostaje značajan izazov. Pouzdani podaci o populaciji sa invaliditetom i njihovim specifičnim potrebama ključni su za efikasni razvoj politika. Crna Gora treba snažan sistem prikupljanja podataka i praćenja. Značajno uključivanje organizacija za zaštitu prava osoba sa invaliditetom i grupa za samopomoć u oblikovanje i sprovođenje politika je esencijalno. Potrebni su jači mehanizmi za njihovo učešće. Borba protiv diskriminacije i podsticanje razumijevanja zahtijeva održane kampanje podizanja svijesti i obrazovne inicijative kako bi se izazvale predrasude i promovisala inkluzivnost.

Put Crne Gore ka potpunoj zaštiti osoba sa invaliditetom je u toku. Dok postojeći pravni okvir postavlja obećavajući temelj, dosljedna implementacija, poboljšano prikupljanje podataka i jača angažovanost civilnog društva su ključni za prevazilaženje postojećih izazova. Izgradnja inkluzivnog društva u kojem osobe sa invaliditetom mogu napredovati zahtijeva ne samo snažne propise, već i promjenu društvenih stavova i trajnu posvećenost pristupačnosti i jednakosti.

mr Tijana Raičević, koordinatorka u MASTER-u

Analiza je nastala u okviru projekta “Osvrt na…- analiza javnih politika u Crnoj Gori u 2023. godini”

Exit mobile version