Mreža za evropske politike – MASTER održala je 31. marta 2026. godine u Podgorici završni događaj u okviru projekta „Korupcija u obrazovanju“, na kojem su predstavljeni ključni nalazi istraživanja i preporuke za unapređenje obrazovnog sistema u Crnoj Gori.
Događaj je uvodnim obraćanjem otvorila izvršna direktorica Andrea Popović, koja je poručila da tri policy papera realizovana u okviru projekta ne predstavljaju izolovane probleme, već ukazuju na dublje, strukturne slabosti sistema. „Ovdje nije riječ o tri odvojene teme, već o tri studije slučaja koje zajedno oslikavaju stanje sistema obrazovanja i odnos institucija prema javnom interesu“, istakla je Popović.
U okviru događaja predstavljeni su nalazi publikacija:
📄 Ko i kako priznaje diplome?
🌿 Da li je škola u prirodi zaista škola u prirodi?
🏫 Kako se imenuju direktori škola?
Istraživanja pokazuju zabrinjavajuće trendove – čak 80 odsto građana vjeruje da se lažne diplome koriste za zapošljavanje, dok oko 60 odsto navodi da poznaje nekoga sa falsifikovanom diplomom. Istovremeno, samo četvrtina roditelja smatra da škole u prirodi imaju stvarni edukativni karakter, dok tri četvrtine ispitanika ocjenjuje da je izbor direktora škola pod snažnim političkim uticajem.
Popović je ukazala i na konkretne sistemske izazove, navodeći da je od preko 8.600 zahtjeva za priznavanje diploma u 2024. godini riješeno tek nešto više od 30 odsto, uprkos zakonskom roku od 30 dana. Kako je naglasila, sporost procedura i selektivna primjena pravila proizvode neizvjesnost i dodatno urušavaju povjerenje građana u institucije.
Predstavnica MASTER-a, Tara Serhatlić, istakla je da su nalazi zasnovani na direktnim iskustvima građana i detaljnoj analizi podataka, te da jasno identifikuju ključne „tačke spoticanja“ sistema. „Ovi dokumenti ne mogu riješiti sve probleme, ali mogu jasno pokazati gdje su ključni nedostaci i kako ih unaprijediti“, poručila je Serhatlić, naglašavajući potrebu za većom transparentnošću, digitalizacijom i jačanjem kontrole u svim segmentima obrazovanja.
Tokom događaja prikazani su i ključni segmenti podkast emisija snimljenih u okviru projekta, koji su dodatno približili nalaze istraživanja široj javnosti.
Završni dio događaja bio je posvećen panel diskusiji na kojoj su učestvovali predstavnici civilnog sektora i stručne javnosti – Vuk Maraš, Andrijana Radović i Vesko Pejak. Panelisti su saglasni da problemi poput lažnih diploma, nefunkcionalnih procedura i političkog uticaja nijesu incidenti, već obrasci koji zahtijevaju sistemski odgovor.
„Ako nemamo situaciju da neko snosi ozbiljne posljedice za ove pojave, iluzorno je očekivati da će se stvari same promijeniti“, upozorio je Maraš, dok je Radović istakla da je problem lažnih diploma u velikoj mjeri društveno normalizovan. Pejak je dodatno naglasio razmjere problema, ukazujući na dugogodišnje zanemarivanje i ozbiljne posljedice po javni sektor.
Zaključak događaja jeste da formalni okvir postoji, ali njegova dosljedna i suštinska primjena izostaje. Ključne preporuke uključuju veću transparentnost procesa, digitalizaciju i ubrzanje procedura, strožu kontrolu diploma, uvođenje jasnih standarda za organizaciju škola u prirodi, kao i depolitizaciju izbora direktora škola.
Bez takvih promjena, kako je zaključeno, postoji ozbiljan rizik da obrazovni sistem nastavi da funkcioniše kao zatvoren i netransparentan prostor, udaljen od potreba građana i javnog interesa.
🤝 Projekat Korupcija u obrazovanju realizuje Mreža za evropske politike – MASTER uz podršku BIRN-a i Građanske alijanse.
