Gotovo dvije trećine ispitanih mladih u Podgorici – 64,7% – smatra da su prava mladih najmanje zaštićena upravo u oblasti učešća u donošenju odluka, dok više od polovine ocjenjuje da mladi uglavnom ili uopšte nemaju uticaj na procese odlučivanja u Glavnom gradu.
To su neki od ključnih nalaza istraživanja koje je Mreža za evropske politike – MASTER sprovela tokom marta, aprila i maja 2026. u okviru projekta „Aktiviraj PG – Građanski MASTERplan za mlade“, među mladima uzrasta od 15 do 30 godina koji žive u Podgorici. Cilj istraživanja bio je da se sagledaju njihovi stavovi, potrebe, iskustva i prioriteti u oblastima aktivizma, informisanja, obrazovanja, zapošljavanja, kvaliteta života i učešća u lokalnoj zajednici.
Rezultati pokazuju da je osjećaj nedovoljne uključenosti mladih u procese odlučivanja veoma izražen. Na pitanje da li mladi u Podgorici imaju uticaj na donošenje odluka, 41% ispitanika smatra da uglavnom nemaju uticaj, dodatnih 10% da ga uopšte nemaju, dok svega 4% vjeruje da mladi u potpunosti imaju uticaj. Još 39% smatra da je njihov uticaj samo djelimičan.
Istovremeno, 56% ispitanika nikada nije pokušalo da nešto promijeni u Podgorici kroz inicijativu, prijedlog projekta, prijavu ili komentar upućen institucijama. Ipak, podaci pokazuju da među mladima postoji značajan potencijal za aktivizam – 49% ispitanika navodi da je u potpunosti spremno da se uključi u stvaranje bolje Podgorice za mlade, dok je još 43% djelimično spremno da doprinese.
Na pitanje šta bi ih najviše motivisalo da se uključe u procese donošenja odluka, mladi su najčešće navodili direktan razgovor sa donosiocima odluka – 48,8%, zatim radionice i debate – 41,3%, društvene mreže – 37,8% i online platforme i ankete – 34,6%. Svega 7,8% navodi da ne želi da se uključuje. Ovi nalazi pokazuju da mladi žele direktnije, dostupnije i interaktivnije načine komunikacije sa institucijama i donosiocima odluka.
Mladi nijesu dovoljno informisani o prilikama koje su im dostupne
Istraživanje ukazuje i na izražen problem informisanosti. Više od polovine ispitanika – 54% navodi da je samo djelimično informisano o načinima na koje može uticati na donošenje odluka u Glavnom gradu, dok 27% kaže da o tim mehanizmima uopšte nije informisano.
Sličan obrazac prisutan je i kada je riječ o aktivnostima i programima koje Glavni grad realizuje za mlade. Samo 15% ispitanika smatra da je veoma informisano o tome šta Glavni grad radi za mlade, dok je 41% djelimično, 35% slabo, a 9% uopšte nije informisano. Rezultati ukazuju na potrebu za vidljivijom, pravovremenijom i mladima prilagođenijom komunikacijom o postojećim programima, pozivima, edukacijama i drugim mogućnostima.
Veliko interesovanje za razvoj praktičnih i zapošljivih vještina
Mladi su u istraživanju jasno ukazali i na potrebu za dodatnim usavršavanjem. Najveće interesovanje postoji za profesionalne i zapošljive vještine- 45,6%, digitalne i IT vještine – 43,5%, komunikacijske vještine – 39,2% i preduzetničke vještine – 37,8%.
O potrebi za dodatnim praktičnim znanjima govori i podatak da svega 18% ispitanika smatra da je kroz školu ili fakultet u potpunosti steklo vještine potrebne za posao kojim se bavi ili će se baviti. Njih 52% smatra da ih je steklo samo djelimično, dok 30% navodi da obrazovni sistem uglavnom ili uopšte nije pružio potrebne kompetencije.
Kvalitet života mladih u Podgorici najčešće ocijenjen trojkom
Kada je riječ o kvalitetu života mladih u Podgorici, najveći broj ispitanika – 53,7% – dao je srednju ocjenu 3. Ocjenu 4 dalo je 23%, dok je najvišu ocjenu 5 dodijelilo svega 6,7% ispitanika. Sa druge strane, 16,6% mladih kvalitet života ocjenjuje ocjenom 1 ili 2.
Na pitanje šta je mladima dodatno potrebno, posebno se izdvajaju edukacije namijenjene mladima -61,1%, kulturni događaji – 60,4% i prostori za mlade u kojima bi mogli da realizuju aktivnosti – 57,2%. Značajan broj ispitanika istakao je i potrebu za više noćnih i sportskih sadržaja.
Iskustvo volontiranja postoji, ali je angažman u posljednjoj godini slabiji
Rezultati istraživanja pokazuju da veliki broj mladih ima iskustvo u volontiranju. Ukupno 80% ispitanika navodi da je makar jednom učestvovalo u volonterskoj aktivnosti, dok 20% nikada nije volontiralo. Međutim, kada se posmatra posljednjih 12 mjeseci, čak 56% mladih navodi da u tom periodu nije učestvovalo u volonterskim aktivnostima.
Kao najveće motive za veći volonterski angažman mladi izdvajaju druženje i umrežavanje – 58,3% i mogućnost da doprinesu zajednici – 53,4%. Slijede sticanje radnog iskustva – 38,2%, fleksibilno vrijeme – 33,9% i finansijska naknada ili drugi benefiti – 29,3%.
Kada je riječ o oblastima u kojima bi najradije volontirali, najveće interesovanje postoji za rad sa djecom i mladima – 48,1%, humanitarni rad – 43,5% i ljudska prava i aktivizam – 42%.
U naseljima mladima nedostaju prostori, sadržaji i prilike
Odgovori na otvorena pitanja dodatno su pokazali sa kakvim se problemima mladi suočavaju u svojim naseljima. Kao jedan od najčešćih problema izdvojili su nedostatak sadržaja, aktivnosti i prostora za okupljanje, posebno kulturnih, sportskih, edukativnih i društvenih sadržaja koji bi omogućili kvalitetnije provođenje slobodnog vremena.
Mladi ukazuju na nedostatak omladinskih centara, sportskih terena, parkova, zelenih površina i prostora za radionice i kreativni rad. U nedostatku takvih sadržaja, dio ispitanika navodi da se mladi često oslanjaju na kafiće, kladionice ili ulicu kao glavna mjesta okupljanja.
Među problemima se izdvajaju i nezaposlenost, finansijska nesigurnost, nedostatak praksi, obuka i mogućnosti za profesionalno usavršavanje, ali i slabija informisanost mladih o postojećim prilikama. Dodatno su prepoznati problemi javnog prevoza, saobraćajnih gužvi i infrastrukture, naročito u djelovima grada udaljenijim od centra.
Nalazi istraživanja pokazuju da mladi u Podgorici imaju jasnu predstavu o tome šta žele da promijene i da postoji značajna spremnost za veće učešće u životu grada. Ključni izazov ostaje stvaranje mehanizama kroz koje će njihov glas imati stvarnu težinu, bolja dostupnost informacija i prilika, razvoj praktičnih vještina, kao i kreiranje prostora i sadržaja koji odgovaraju njihovim svakodnevnim potrebama.
Rezultati iz ankete poslužiće kao jedna od osnova za dalje aktivnosti projekta „Aktiviraj PG – Građanski MASTERplan za mlade“, sa ciljem da potrebe i prijedlozi mladih budu pretočeni u konkretne preporuke i inicijative za unapređenje njihovog položaja u Glavnom gradu.
Preuzmite kompletan izvještaj o istraživanju:
Projekat „Aktiviraj PG – Građanski MASTERplan za mlade” realizuje se uz podršku Glavnog grada povodom realizacije aktivnosti iz Lokalnog Akcionog plana za mlade za period 2025 – 2026