Kao što se u javnosti svakodnevno ističe, glavni zadatak Crne Gore u narednom periodu jeste ispunjavanje prelaznih mjerila iz poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), stoga, zaštita ljudskih i manjinskih prava predstavljaju srž i osnovu za dalji progres u oblasti evropskih integracija.
Imajući u vidu navedeno, bilo nam je izuzetno zadovoljstvo da na temu suzbijanja diskriminacije i poštovanja ljudskih i manjinskih prava razgovaramo sa g-đom Nermom Dobardžić, zamjenicom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsmana), kako bi se naši čitaoci pobliže upoznali sa načinima ostvarivanja prava, ukoliko smatraju da su diskriminisani po nekom osnovu.
Možete li nam reći na koji način institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore može pomoći našim građanima kada je u pitanju zaštita od diskriminacije?
Kada govorim o postupku pred Zaštitnikom, ističem da je postupak povjerljiv i lice koje podnosi pritužbu ili učestvuje u postupku ne može zbog toga biti pozvano na odgovornost niti dovedeno u nepovoljniji položaj.
Podnošenje pritužbe Zaštitniku ne sprječava stranku da pokrene postupak za zaštitu od diskriminacije pred nadležnim sudom. Međutim, pokretanje/vođenje sudskog postupka onemogućava vođenje postupka pred Zaštitnikom.
Zaštitnik upozorava javnost na pojavu težih oblika diskriminacije, preduzima aktivnosti radi promocije jednakosti; postupa po pritužbama zbog diskriminatorskog postupanja organa, privrednog društva, drugog pravnog lica, preduzetnika i fizičkog lica i preduzima mjere i radnje za otklanjanje diskriminacije i zaštitu prava diskriminisanog lica, ako nije pokrenut sudski postupak; sprovodi postupak mirenja lica koje smatra da je diskriminisano, uz njegov pristanak, i organa, privrednog društva, drugog pravnog lica, preduzetnika i fizičkog lica na koje se odnosi pritužba zbog diskriminacije; pokreće postupak za zaštitu od diskriminacije pred sudom ili se u tom postupku pojavi kao umješač/ica kad stranka učini vjerovatnim, a Zaštitnik/ca procijeni da je postupanjem tuženog izvršena diskriminacija po istom osnovu prema grupi lica sa istim ličnim svojstvima ili bi posljedice nejednakog postupanja bile takve prirode da mogu prouzrokovati sistemske povrede načela zabrane diskriminacije, a naročito tešku povredu dostojanstva ličnosti, ili bi se lice koje traži zaštitu od diskriminacije moglo na drugi način dovesti u naročito nepovoljan položaj po nekom od osnova iz člana 2 stav 2 Zakona o zabrani diskriminacije.
Koliko naši građani uopšte znaju šta se podrazumjeva pod pojmom – diskriminacija?
Diskriminacija je jedna od najčešće korišćenih riječi u javnom diskursu. Primjećujemo da je uglavnom nedovoljno poznavanje pojma diskriminacije, elemenata, pojavnih oblika i mehanizama zaštite od diskriminacije. Često građani/ke u obraćanjima pod diskriminacijom smatraju svako ponašanje koje doživljavaju kao nepovoljno ili nepravedno, bez obzira postoji li osnov diskriminacije. Nastojimo da javnosti približimo u najvećoj mogućoj mjeri pojam, vrste, oblike, osnove, oblasti i područja diskriminacije.
Važno je napomenuti na postupak ispitivanja, odnosno postupanja po pritužbi za zaštitu od diskriminacije. Naime, kada podnosilac/teljka učini vjerovatnim da je tuženi ili tužena izvršio/la akt diskriminacije teret dokazivanja da usljed tog akta nije došlo do povrede jednakosti u pravima i pred zakonom prelazi na tuženog/u, što znači da je na podnosiocu/teljki da iznese činjenice iz kojih se može pretpostaviti da je došlo do diskriminacije jer će u tom slučaju teret dokazivanja da nije došlo do diskriminacije preći na onoga na koga se pritužba odnosi.
Možete li nam reći ko se može obratiti Zaštitniku i na koji način?
Shodno Zakonu o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Zakonu o zabrani diskriminacije predviđeno je da se postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda pokreće povodom pritužbe ili po sopstvenoj incijativi. Zaštitnik/ca ispituje povrede ljudskih prava i sloboda po sopstvenoj incijativi kad sazna da su aktom, radnjom ili nepostupanjem organa povrijeđena ljudska prava i slobode. Za postupanje po sopstvenoj incijativi neophodna je saglasnost oštećenog/ne.
Zaštitniku/ci može se obratiti pritužbom svako ko smatra da je diskriminisan aktom, radnjom ili nepostupanjem organa i drugih pravnih i fizičkih lica. Pritužbu mogu podnijeti i organizacije ili pojedinci/ke koji/e se bave zaštitom ljudskih prava, uz saglasnost diskriminisanog lica ili grupe lica.
Pravo na zaštitu od diskriminacije pripada svim fizičkim i pravnim licima na koja se primjenjuju propisi Crne Gore, ako su diskriminisana po nekom od osnova iz člana 2 stav 2 Zakona o zabrani diskriminacije. Ovaj zakon se primjenjuje na javni i privatni sektor.
Što se tiče načina obraćanja, Zaštitniku se mogu obratiti neposredno, telefonskim putem, usmeno na zapisnik, poštom i putem emaila. U instituciji postoji dežurni savjetnik koji u toku i van radnog vremena odgovara na pozive građana i građanki. Obrazac pritužbe dostupan je na sajtu Zaštitnika www.ombudsman.co.me . Postupak kod Zaštitnika je povjerljiv i besplatan.
U kojoj mjeri se naši građani obraćaju Zaštitniku kad su im ugrožena prava? I po kojoj osnovi najčešće?
Ovaj period karakteriše i dalje aktuelna pandemija, pa je iz tih razloga i sadržina jednog dijela pritužbi i obraćanja Zaštitniku bila drugačije prirode, koje/a se odnose na Sektor za zaštitu od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnost. Sadržina pritužbi i obraćanja odnosila i na ostvarivanje zdravstvene zaštite. I ove godine prednjači područje rada i zapošljavanja, a značajan broj pritužbi i obraćanja se odnosio na javno informisanje i medije, govor mržnje, te pristup dobrima i uslugama.
Neizvjesnost uzrokovana pandemijom i povezanim mjerama pogodila je i ranjive grupe, koje su u posebnom riziku od diskriminacije.
Šta je ključno za zaštitu i ostvarivanje prava i sloboda?
Za ostvarivanje prava i sloboda ključna je dosljedna primjena zakonskih propisa kako domaćih tako i međunarodnih, što podrazumijeva odgovoran i profesionalan rad svih instutucija sistema. Osim toga, važno je da kao društvo u cjelini preduzmemo konkretnije i efikasnije mjere za ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda. I u prethodnom periodu ukazivali smo na neophodnost uspostavljanja i operacionalizovanja standardizovanog sistema prikupljanja podataka koji se odnosi na ovu oblast. Neophodno je intenzivirati aktivnosti usmjerene na zaštitu jednakosti i nediskriminaciju.
Govor mržnje predstavlja ozbiljnu opasnost za koheziju demokratskog društva, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava, međutim redovno i na javnoj sceni možemo čuti isti. Na koji način treba djelovati kako se isto ne bi ponavljalo u budućnosti ?
Kroz praksu institucije Zaštitnika i posmatrajući društvene procese primjećujemo da je izraženo prisustvo govora mržnje. Pored postupanja po pritužbama, naš rad je usmjeren i na preventivno djelovanje kroz podizanje svijesti javnosti, aktivnosti sa civilnim sektorom, obuke za sektor javne uprave, izvještaje, saopštenja za javnost, projektne aktivnosti i slično.
Zaštitnik se često oglašavao pozivajući, apelujući na poštovanje kulture dijaloga, toleranciju, govor bez uvreda i korišćenje terminologije koja se često graniči sa govorom mržnje. Ove pojave dominatno se dešavaju u onlajn prostoru koji je nažalost i dalje bez adekvatne kontrole u vidu administracije sadržaja. Međutim, dodatno zabrinjava lakoća kojom se ovi delikti iz onlajn svijeta prenose u oflajn svijet, odnosno iz virtuelnog u stvarni život.
Svi subjekti društva, posebno oni koje se bave ovim pitanjima treba da inteziviraju aktivnosti, prvenstveno preventivne. Ključno je da osobe iz javnog života, posebno političari, nosioci odgovornih javnih funkcija , odnosno svi oni koji imaju uticaj na kreiranje javnog mnjenja povedu računa o kulturi dijaloga, toleranciji, antidiskriminaciji… i tako na najbolji način daju konkretan doprinos unapređenju stanja u ovoj oblasti.
Znamo da institucija Zaštitnika sprovodi niz projekata u ovoj oblasti. Možete li nam pomenuti neke na koje ste posebno ponosni?
Sproveden je projekat “Identifikacije problema u borbi protiv nasilja u porodici”, u saradnji sa misijom OEBS-a. Predstavljen je poseban izvještaj „Analiza odluka sudova za prekršaje Crne Gore u oblasti nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, sa osvrtom na praksu Zaštitnika i ESLJP u ovoj oblasti“. Ukratko, zaključci su da je neophodna oštrija kaznena politika, dosljedna primjena propisa i sinhronizovana reakcija nadležnih institucija da bi se unaprijedio sistemski odgovor na ovaj izraženi problem.
Koji su naredni planovi Zaštitnika ljudskih prava i sloboda kada je riječ o oblasti zaštite od diskriminacije ?
Planovi za naredni period su osnivanje nacionalne mreže za zaštitu od diskriminacije, koju će činiti predstavnici civilnog sektora i pojedinci u lokalnim sredinama koji se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda. Pored toga sprovodićemo projekat „Istine i zablude o diskriminaciji“; Izradu promotivnog materijala koji se odnosi na zaštitu od diskriminacije, kao i pronalaženje strateškog partnera za produbljivanje analize odluka iz oblasti prekršaja nasilja u porodici.
Andrea Popović
MASTER izvršna direktorica
*Tekst je izrađen u okviru aktivnosti “Iz ugla”
